Knjiga fraza

bs U taksiju   »   be У таксi

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [трыццаць восем]

38 [trytstsats’ vosem]

У таксi

[U taksi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. В--лічц-,-калі-ла-к---так--. Выклічце, калі ласка, таксi. В-к-і-ц-, к-л- л-с-а- т-к-i- ---------------------------- Выклічце, калі ласка, таксi. 0
V-kl-cht-e,---lі -a-k-- taksi. Vyklіchtse, kalі laska, taksi. V-k-і-h-s-, k-l- l-s-a- t-k-i- ------------------------------ Vyklіchtse, kalі laska, taksi.
Koliko košta do željezničke stanice? Ко-ьк---а-т-е -аех--ь--а в-кз-л-? Колькі каштуе даехаць да вакзала? К-л-к- к-ш-у- д-е-а-ь д- в-к-а-а- --------------------------------- Колькі каштуе даехаць да вакзала? 0
K---k- --s-tu----e---t----a ------a? Kol’kі kashtue daekhats’ da vakzala? K-l-k- k-s-t-e d-e-h-t-’ d- v-k-a-a- ------------------------------------ Kol’kі kashtue daekhats’ da vakzala?
Koliko košta do aerodroma? К----і кашту- д-е---ь -а---р---рт-? Колькі каштуе даехаць да аэрапорта? К-л-к- к-ш-у- д-е-а-ь д- а-р-п-р-а- ----------------------------------- Колькі каштуе даехаць да аэрапорта? 0
K-l’---k-s-t-e-d-e--a-s’--a aer-porta? Kol’kі kashtue daekhats’ da aeraporta? K-l-k- k-s-t-e d-e-h-t-’ d- a-r-p-r-a- -------------------------------------- Kol’kі kashtue daekhats’ da aeraporta?
Pravo, molim. Ка-----ск---наўпр---. Калі ласка, наўпрост. К-л- л-с-а- н-ў-р-с-. --------------------- Калі ласка, наўпрост. 0
K--- -a--a, -a-p--s-. Kalі laska, nauprost. K-l- l-s-a- n-u-r-s-. --------------------- Kalі laska, nauprost.
Ovdje desno, molim. К--і-л-с--,--ут ---ра--. Калі ласка, тут направа. К-л- л-с-а- т-т н-п-а-а- ------------------------ Калі ласка, тут направа. 0
Ka-і laska- --t ----a-a. Kalі laska, tut naprava. K-l- l-s-a- t-t n-p-a-a- ------------------------ Kalі laska, tut naprava.
Tamo na uglu lijevo, molim. Ка-- лас--, -а--н--р--у нал--а. Калі ласка, там на рагу налева. К-л- л-с-а- т-м н- р-г- н-л-в-. ------------------------------- Калі ласка, там на рагу налева. 0
K-l- la-k-, t------r----nalev-. Kalі laska, tam na ragu naleva. K-l- l-s-a- t-m n- r-g- n-l-v-. ------------------------------- Kalі laska, tam na ragu naleva.
Meni se žuri. Я --я----я. Я спяшаюся. Я с-я-а-с-. ----------- Я спяшаюся. 0
Y--s-yas--y----. Ya spyashayusya. Y- s-y-s-a-u-y-. ---------------- Ya spyashayusya.
Ja imam vremena. У----е--с-ь--а-. У мяне ёсць час. У м-н- ё-ц- ч-с- ---------------- У мяне ёсць час. 0
U--y--e-yo---’-ch--. U myane yosts’ chas. U m-a-e y-s-s- c-a-. -------------------- U myane yosts’ chas.
Molim Vas vozite sporije. Кал--л--ка--е-зьце паво-ьн-й. Калі ласка, едзьце павольней. К-л- л-с-а- е-з-ц- п-в-л-н-й- ----------------------------- Калі ласка, едзьце павольней. 0
Ka-і ---ka- ye--’-s- -a--l’-ey. Kalі laska, yedz’tse pavol’ney. K-l- l-s-a- y-d-’-s- p-v-l-n-y- ------------------------------- Kalі laska, yedz’tse pavol’ney.
Stanite ovdje, molim. К--- л---а, сп----е-тут. Калі ласка, спыніце тут. К-л- л-с-а- с-ы-і-е т-т- ------------------------ Калі ласка, спыніце тут. 0
K-lі--as--- -----tse---t. Kalі laska, spynіtse tut. K-l- l-s-a- s-y-і-s- t-t- ------------------------- Kalі laska, spynіtse tut.
Sačekajte momenat, molim Vas. Пачакай-- --і--нк-, к--і--аск-. Пачакайце хвілінку, калі ласка. П-ч-к-й-е х-і-і-к-, к-л- л-с-а- ------------------------------- Пачакайце хвілінку, калі ласка. 0
Pac-aka---e--hvі---ku--ka-і las--. Pachakaytse khvіlіnku, kalі laska. P-c-a-a-t-e k-v-l-n-u- k-l- l-s-a- ---------------------------------- Pachakaytse khvіlіnku, kalі laska.
Odmah se vraćam. Я ху-----яр----. Я хутка вярнуся. Я х-т-а в-р-у-я- ---------------- Я хутка вярнуся. 0
Y- ---tk- vy-rn-sy-. Ya khutka vyarnusya. Y- k-u-k- v-a-n-s-a- -------------------- Ya khutka vyarnusya.
Dajte mi račun molim. Д-й-е -не--ка-- -а--а, квітанц-ю. Дайце мне, калі ласка, квітанцыю. Д-й-е м-е- к-л- л-с-а- к-і-а-ц-ю- --------------------------------- Дайце мне, калі ласка, квітанцыю. 0
Da---e --e, ka-і-l--ka,-k---an--yy-. Daytse mne, kalі laska, kvіtantsyyu. D-y-s- m-e- k-l- l-s-a- k-і-a-t-y-u- ------------------------------------ Daytse mne, kalі laska, kvіtantsyyu.
Nemam sitno. У ---- ---- -р-б---. У мяне няма дробязі. У м-н- н-м- д-о-я-і- -------------------- У мяне няма дробязі. 0
U -ya-e-nya---dro-yazі. U myane nyama drobyazі. U m-a-e n-a-a d-o-y-z-. ----------------------- U myane nyama drobyazі.
U redu je, ostatak je za Vas. Усё-нарм-л-на,--э-т- п--і--ц- ----. Усё нармальна, рэшту пакіньце сабе. У-ё н-р-а-ь-а- р-ш-у п-к-н-ц- с-б-. ----------------------------------- Усё нармальна, рэшту пакіньце сабе. 0
Us--n----l’-a, -esh----ak-n--se-s---. Use narmal’na, reshtu pakіn’tse sabe. U-e n-r-a-’-a- r-s-t- p-k-n-t-e s-b-. ------------------------------------- Use narmal’na, reshtu pakіn’tse sabe.
Odvezite me do ove adrese. А-----ц--м--е,--------с--- п---эты---д-асе. Адвязіце мяне, калі ласка, па гэтым адрасе. А-в-з-ц- м-н-, к-л- л-с-а- п- г-т-м а-р-с-. ------------------------------------------- Адвязіце мяне, калі ласка, па гэтым адрасе. 0
A-v-a-іt-- -y-ne- ---і l-s-a, pa-g-t----d-a--. Advyazіtse myane, kalі laska, pa getym adrase. A-v-a-і-s- m-a-e- k-l- l-s-a- p- g-t-m a-r-s-. ---------------------------------------------- Advyazіtse myane, kalі laska, pa getym adrase.
Odvezite me do mog hotela. А-в-зі-е -яне--------а-ка-------ё--га-ц--іц-. Адвязіце мяне, калі ласка, да маёй гасцініцы. А-в-з-ц- м-н-, к-л- л-с-а- д- м-ё- г-с-і-і-ы- --------------------------------------------- Адвязіце мяне, калі ласка, да маёй гасцініцы. 0
A-vy-z--se-m--ne--kal- -ask-, d--maey--a--s---tsy. Advyazіtse myane, kalі laska, da maey gastsіnіtsy. A-v-a-і-s- m-a-e- k-l- l-s-a- d- m-e- g-s-s-n-t-y- -------------------------------------------------- Advyazіtse myane, kalі laska, da maey gastsіnіtsy.
Odvezite me do plaže. Адвя--це --н-, ---і--ас-а- н------. Адвязіце мяне, калі ласка, на пляж. А-в-з-ц- м-н-, к-л- л-с-а- н- п-я-. ----------------------------------- Адвязіце мяне, калі ласка, на пляж. 0
A--ya----- mya----ka------k---n-----a--. Advyazіtse myane, kalі laska, na plyazh. A-v-a-і-s- m-a-e- k-l- l-s-a- n- p-y-z-. ---------------------------------------- Advyazіtse myane, kalі laska, na plyazh.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezički geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat vijekovima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije tačno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite naučne teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tokom igre žele integrirati. Žele postati dijelom grupe i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje zavisi od njihove volje za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Takođe je lakše učiti slične jezike. Ko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Da li ste to znali?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodioci uvijek imaju puno posla. Za oko 160 miliona ljudi ruski je maternji jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Evropi. U cijelom svijetu oko 280 miliona ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je veoma sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U nauci, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u originalu?