Knjiga fraza

bs Kupovina   »   be Рабіць пакупкі

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [пяцьдзесят чатыры]

54 [pyats’dzesyat chatyry]

Рабіць пакупкі

[Rabіts’ pakupkі]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ja želim kupiti poklon. Я жад-------ць --да--н--. Я жадаю купіць падарунак. Я ж-д-ю к-п-ц- п-д-р-н-к- ------------------------- Я жадаю купіць падарунак. 0
Ya----day--kup---’---daruna-. Ya zhadayu kupіts’ padarunak. Y- z-a-a-u k-p-t-’ p-d-r-n-k- ----------------------------- Ya zhadayu kupіts’ padarunak.
Ali ništa previše skupo. А-е не-над----ар-гі. Але не надта дарагі. А-е н- н-д-а д-р-г-. -------------------- Але не надта дарагі. 0
Al---e -a-t- -ar--і. Ale ne nadta daragі. A-e n- n-d-a d-r-g-. -------------------- Ale ne nadta daragі.
Imate li možda tašnu? М-жа--ы-ь---ма-ку? Можа быць сумачку? М-ж- б-ц- с-м-ч-у- ------------------ Можа быць сумачку? 0
M-z---byt-’ -u---h--? Mozha byts’ sumachku? M-z-a b-t-’ s-m-c-k-? --------------------- Mozha byts’ sumachku?
Koju boju želite? Я---а-ко---у Вы --д-е--? Якога колеру Вы жадаеце? Я-о-а к-л-р- В- ж-д-е-е- ------------------------ Якога колеру Вы жадаеце? 0
Y-k--- ko-er- -- z-ad-e-se? Yakoga koleru Vy zhadaetse? Y-k-g- k-l-r- V- z-a-a-t-e- --------------------------- Yakoga koleru Vy zhadaetse?
Crnu, braon ili bijelu? Ч----га--к---чне-а---аб--белаг-? Чорнага, карычневага або белага? Ч-р-а-а- к-р-ч-е-а-а а-о б-л-г-? -------------------------------- Чорнага, карычневага або белага? 0
C-orn--a,-kar--hnev--a------e---a? Chornaga, karychnevaga abo belaga? C-o-n-g-, k-r-c-n-v-g- a-o b-l-g-? ---------------------------------- Chornaga, karychnevaga abo belaga?
Veliku ili malu? Вяліку- аб- мален-ку-? Вялікую або маленькую? В-л-к-ю а-о м-л-н-к-ю- ---------------------- Вялікую або маленькую? 0
V--l---y----o ma--n’--y-? Vyalіkuyu abo malen’kuyu? V-a-і-u-u a-o m-l-n-k-y-? ------------------------- Vyalіkuyu abo malen’kuyu?
Mogu li vidjeti ovu? Мож----а-ля-зе-ь-г--у-? Можна паглядзець гэтую? М-ж-а п-г-я-з-ц- г-т-ю- ----------------------- Можна паглядзець гэтую? 0
M--hn--p-g-y-dz-t-- -e-u-u? Mozhna paglyadzets’ getuyu? M-z-n- p-g-y-d-e-s- g-t-y-? --------------------------- Mozhna paglyadzets’ getuyu?
Je li ona od kože? Ян- с-----р-? Яна са скуры? Я-а с- с-у-ы- ------------- Яна са скуры? 0
Y-na -a --u--? Yana sa skury? Y-n- s- s-u-y- -------------- Yana sa skury?
Ili je od vještačkog materijala? Аб- ----------э-ы--? Або яна з сінтэтыкі? А-о я-а з с-н-э-ы-і- -------------------- Або яна з сінтэтыкі? 0
A-- y--a --s--te-yk-? Abo yana z sіntetykі? A-o y-n- z s-n-e-y-і- --------------------- Abo yana z sіntetykі?
Naravno, od kože. Безу-оўна- -а скур-. Безумоўна, са скуры. Б-з-м-ў-а- с- с-у-ы- -------------------- Безумоўна, са скуры. 0
B---moun-,----sku--. Bezumouna, sa skury. B-z-m-u-a- s- s-u-y- -------------------- Bezumouna, sa skury.
To je naročito dobar kvalitet. Г-т- а------- добра--я-а---. Гэта асабліва добрая якасць. Г-т- а-а-л-в- д-б-а- я-а-ц-. ---------------------------- Гэта асабліва добрая якасць. 0
G-----s-b---- --b------a-a----. Geta asablіva dobraya yakasts’. G-t- a-a-l-v- d-b-a-a y-k-s-s-. ------------------------------- Geta asablіva dobraya yakasts’.
A tašna ja zaista povoljna. С-мач---сапр---ы--у-ім н-дарагая. Сумачка сапраўды зусім недарагая. С-м-ч-а с-п-а-д- з-с-м н-д-р-г-я- --------------------------------- Сумачка сапраўды зусім недарагая. 0
Su--chka sa---ud--zu--- n-d-----y-. Sumachka sapraudy zusіm nedaragaya. S-m-c-k- s-p-a-d- z-s-m n-d-r-g-y-. ----------------------------------- Sumachka sapraudy zusіm nedaragaya.
Ova mi se sviđa. Я-а--н--п---баец--. Яна мне падабаецца. Я-а м-е п-д-б-е-ц-. ------------------- Яна мне падабаецца. 0
Y-na mne p-dabae-s--a. Yana mne padabaetstsa. Y-n- m-e p-d-b-e-s-s-. ---------------------- Yana mne padabaetstsa.
Ovu ću uzeti. Я --з----я-. Я вазьму яе. Я в-з-м- я-. ------------ Я вазьму яе. 0
Y--v-z-m- yay-. Ya vaz’mu yaye. Y- v-z-m- y-y-. --------------- Ya vaz’mu yaye.
Mogu li je eventualno zamijeniti? К-лі-ш-о, ц- зм-гу-я--е абм--яц-? Калі што, ці змагу я яе абмяняць? К-л- ш-о- ц- з-а-у я я- а-м-н-ц-? --------------------------------- Калі што, ці змагу я яе абмяняць? 0
K-l---h-o--tsі z-a-u y--y--e --myanya--’? Kalі shto, tsі zmagu ya yaye abmyanyats’? K-l- s-t-, t-і z-a-u y- y-y- a-m-a-y-t-’- ----------------------------------------- Kalі shto, tsі zmagu ya yaye abmyanyats’?
Podrazumijeva se. Са-- -а--- -р---м-л-. Само сабой зразумела. С-м- с-б-й з-а-у-е-а- --------------------- Само сабой зразумела. 0
Sa-o ---oy --az-m-l-. Samo saboy zrazumela. S-m- s-b-y z-a-u-e-a- --------------------- Samo saboy zrazumela.
Zapakovaćemo je kao poklon. М----а-у-м яе як п----у--к. Мы ўпакуем яе як падарунак. М- ў-а-у-м я- я- п-д-р-н-к- --------------------------- Мы ўпакуем яе як падарунак. 0
My -paku-m -aye-y-k--a------k. My upakuem yaye yak padarunak. M- u-a-u-m y-y- y-k p-d-r-n-k- ------------------------------ My upakuem yaye yak padarunak.
Tamo preko je blagajna. Там зн-х--з-цц- -аса. Там знаходзіцца каса. Т-м з-а-о-з-ц-а к-с-. --------------------- Там знаходзіцца каса. 0
Ta- zn-khodz-tstsa-k---. Tam znakhodzіtstsa kasa. T-m z-a-h-d-і-s-s- k-s-. ------------------------ Tam znakhodzіtstsa kasa.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Ko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijardi ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji su veoma slični. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tokom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tome je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i holandski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Takođe postoji asimetričan oblik međusobnog razmijevanja. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Špance nego Španci Portugalce. Austrijanci takođe bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Ko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...