Knjiga fraza

bs U školi   »   kk At school

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [төрт]

4 [tört]

At school

[Mektepte]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Gdje smo mi? Бі- ------ы-? Біз қайдамыз? Б-з қ-й-а-ы-? ------------- Біз қайдамыз? 0
B-- qa--a-ı-? Biz qaydamız? B-z q-y-a-ı-? ------------- Biz qaydamız?
Mi smo u školi. Б----ект-птемі-. Біз мектептеміз. Б-з м-к-е-т-м-з- ---------------- Біз мектептеміз. 0
B-z---kt--temi-. Biz mekteptemiz. B-z m-k-e-t-m-z- ---------------- Biz mekteptemiz.
Imamo nastavu. Біз-е -абақ. Бізде сабақ. Б-з-е с-б-қ- ------------ Бізде сабақ. 0
B-zde-sa-aq. Bizde sabaq. B-z-e s-b-q- ------------ Bizde sabaq.
Ovo su učenici. Мын-у — --уш----. Мынау — оқушылар. М-н-у — о-у-ы-а-. ----------------- Мынау — оқушылар. 0
M---- —----ş-la-. Mınaw — oqwşılar. M-n-w — o-w-ı-a-. ----------------- Mınaw — oqwşılar.
Ovo je učiteljica. М---- - мұғ-лім -п-й. Мынау — мұғалім апай. М-н-у — м-ғ-л-м а-а-. --------------------- Мынау — мұғалім апай. 0
Mına-----u-a-im ---y. Mınaw — muğalim apay. M-n-w — m-ğ-l-m a-a-. --------------------- Mınaw — muğalim apay.
Ovo je razred. М------ --н--. Мынау - сынып. М-н-у - с-н-п- -------------- Мынау - сынып. 0
Mın-w-- sı-ıp. Mınaw - sınıp. M-n-w - s-n-p- -------------- Mınaw - sınıp.
Šta radimo? Бі---е---те--із? Біз не істейміз? Б-з н- і-т-й-і-? ---------------- Біз не істейміз? 0
Bi- ne --tey-iz? Biz ne isteymiz? B-z n- i-t-y-i-? ---------------- Biz ne isteymiz?
Učimo. Біз -қи-ы-. Біз оқимыз. Б-з о-и-ы-. ----------- Біз оқимыз. 0
B-z---ï-ı-. Biz oqïmız. B-z o-ï-ı-. ----------- Biz oqïmız.
Učimo jezik. Біз-т-л үй-е---і-. Біз тіл үйренеміз. Б-з т-л ү-р-н-м-з- ------------------ Біз тіл үйренеміз. 0
Bi- til-ü-r--em-z. Biz til üyrenemiz. B-z t-l ü-r-n-m-z- ------------------ Biz til üyrenemiz.
Učim engleski. М-----ылш--ша --р--е---. Мен ағылшынша үйренемін. М-н а-ы-ш-н-а ү-р-н-м-н- ------------------------ Мен ағылшынша үйренемін. 0
Men --ı--ınşa--y-enem-n. Men ağılşınşa üyrenemin. M-n a-ı-ş-n-a ü-r-n-m-n- ------------------------ Men ağılşınşa üyrenemin.
Učiš španski. С-н-исп---- -й-е---ің. Сен испанша үйренесің. С-н и-п-н-а ү-р-н-с-ң- ---------------------- Сен испанша үйренесің. 0
Se---sp-n-- ü-re-es--. Sen ïspanşa üyrenesiñ. S-n ï-p-n-a ü-r-n-s-ñ- ---------------------- Sen ïspanşa üyrenesiñ.
On uči njemački. О--не--с-- үйрене-і. Ол немісше үйренеді. О- н-м-с-е ү-р-н-д-. -------------------- Ол немісше үйренеді. 0
O---em---e-üyr-n-d-. Ol nemisşe üyrenedi. O- n-m-s-e ü-r-n-d-. -------------------- Ol nemisşe üyrenedi.
Učimo francuski. Б---ф-ан-уз-----рене--з. Біз французша үйренеміз. Б-з ф-а-ц-з-а ү-р-н-м-з- ------------------------ Біз французша үйренеміз. 0
Bi--f--nc-----ü--enem--. Biz francwzşa üyrenemiz. B-z f-a-c-z-a ü-r-n-m-z- ------------------------ Biz francwzşa üyrenemiz.
Učite italijanski. С---ер ита-ь---а -й-е-ес-ңдер. Сендер итальянша үйренесіңдер. С-н-е- и-а-ь-н-а ү-р-н-с-ң-е-. ------------------------------ Сендер итальянша үйренесіңдер. 0
Se-de- -ta-ya-ş---y-en-s-ñ--r. Sender ïtalyanşa üyrenesiñder. S-n-e- ï-a-y-n-a ü-r-n-s-ñ-e-. ------------------------------ Sender ïtalyanşa üyrenesiñder.
Oni uče ruski. О--р-о---ш---йр-----. Олар орысша үйренеді. О-а- о-ы-ш- ү-р-н-д-. --------------------- Олар орысша үйренеді. 0
Ola--or--şa -y-en---. Olar orısşa üyrenedi. O-a- o-ı-ş- ü-r-n-d-. --------------------- Olar orısşa üyrenedi.
Učiti jezike je interesantno. Т-- үй---у -ызы-. Тіл үйрену қызық. Т-л ү-р-н- қ-з-қ- ----------------- Тіл үйрену қызық. 0
Til-ü--e-w-qızı-. Til üyrenw qızıq. T-l ü-r-n- q-z-q- ----------------- Til üyrenw qızıq.
Želimo razumjeti ljude. Б-- адам-а-д--т--і-г---з----еді. Біз адамдарды түсінгіміз келеді. Б-з а-а-д-р-ы т-с-н-і-і- к-л-д-. -------------------------------- Біз адамдарды түсінгіміз келеді. 0
Bi- --amd-r----ü-i---m-z -e-e-i. Biz adamdardı tüsingimiz keledi. B-z a-a-d-r-ı t-s-n-i-i- k-l-d-. -------------------------------- Biz adamdardı tüsingimiz keledi.
Želimo razgovarati sa ljudima. Біз--д--да-мен сөйлес--м-----л---. Біз адамдармен сөйлескіміз келеді. Б-з а-а-д-р-е- с-й-е-к-м-з к-л-д-. ---------------------------------- Біз адамдармен сөйлескіміз келеді. 0
B-- ad--darmen s-y-e---mi- --ledi. Biz adamdarmen söyleskimiz keledi. B-z a-a-d-r-e- s-y-e-k-m-z k-l-d-. ---------------------------------- Biz adamdarmen söyleskimiz keledi.

Dan maternjeg jezika

Volite li svoj maternji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. februara. To je Međunarodni dan maternjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici takođe spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i unapređivati. 21. februara se slavi jezička raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovini prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom. Stoga je maternji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. februara treba на све ово да mislimo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Takođerbi trebali razmisliti šta mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem maternjem jeziku, naravno!
Da li ste to znali?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 miliona ljudi bosanski je maternji jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezički fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopšte poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.