М-н-- хобб--- --р.
Менің хоббиім бар.
М-н-ң х-б-и-м б-р-
------------------
Менің хоббиім бар. 0 M-niñ x-bbï-m ---.Meniñ xobbïim bar.M-n-ñ x-b-ï-m b-r-------------------Meniñ xobbïim bar.
Мен -у-б-л -йна-м--.
Мен футбол ойнаймын.
М-н ф-т-о- о-н-й-ы-.
--------------------
Мен футбол ойнаймын. 0 M-----tbo---yna--ı-.Men fwtbol oynaymın.M-n f-t-o- o-n-y-ı-.--------------------Men fwtbol oynaymın.
М-н-ң------ол-м-----уы-ы--т-р.
Менің аяқ-қолым да ауырып тұр.
М-н-ң а-қ-қ-л-м д- а-ы-ы- т-р-
------------------------------
Менің аяқ-қолым да ауырып тұр. 0 Meni----a--qo-ı- -a-----ıp-tu-.Meniñ ayaq-qolım da awırıp tur.M-n-ñ a-a---o-ı- d- a-ı-ı- t-r--------------------------------Meniñ ayaq-qolım da awırıp tur.
Мен------і--м -ар.
Менің көлігім бар.
М-н-ң к-л-г-м б-р-
------------------
Менің көлігім бар. 0 Meniñ-k-l--i-----.Meniñ köligim bar.M-n-ñ k-l-g-m b-r-------------------Meniñ köligim bar.
М-нің--отоци-лі- ---.
Менің мотоциклім бар.
М-н-ң м-т-ц-к-і- б-р-
---------------------
Менің мотоциклім бар. 0 Meniñ----ocï-lim-bar.Meniñ motocïklim bar.M-n-ñ m-t-c-k-i- b-r----------------------Meniñ motocïklim bar.
М---е-к--т---е- д--нс- да -а-.
Менде күрте мен джинсы да бар.
М-н-е к-р-е м-н д-и-с- д- б-р-
------------------------------
Менде күрте мен джинсы да бар. 0 Men---kür---men ----s--da----.Mende kürte men djïnsı da bar.M-n-e k-r-e m-n d-ï-s- d- b-r-------------------------------Mende kürte men djïnsı da bar.
Мен-- п------ша-ышқы м---------б--.
Менде пышақ, шанышқы мен қасық бар.
М-н-е п-ш-қ- ш-н-ш-ы м-н қ-с-қ б-р-
-----------------------------------
Менде пышақ, шанышқы мен қасық бар. 0 M--de pı--q- şan--qı-me- q-------r.Mende pışaq, şanışqı men qasıq bar.M-n-e p-ş-q- ş-n-ş-ı m-n q-s-q b-r------------------------------------Mende pışaq, şanışqı men qasıq bar.
Т-з б----ұры- -а--а?
Тұз бен бұрыш қайда?
Т-з б-н б-р-ш қ-й-а-
--------------------
Тұз бен бұрыш қайда? 0 Tuz--en ---ış--a--a?Tuz ben burış qayda?T-z b-n b-r-ş q-y-a---------------------Tuz ben burış qayda?
Govor se obrađuje u našem mozgu.
Naš mozak je aktivan pri slušanju ili čitanju.
To se može izmjeriti različitim metodama.
No, ne reagira samo naš mozak na jezičke podražaje.
Nova istraživanja pokazuju da jezik takođe aktivira naše tijelo.
Naše tijelo radi kad čuje ili čita određene riječi.
To su prije svega riječi koje opisuju tjelesne reakcije.
Riječ
osmijeh
je dobar primjer za to.
Kad čitamo tu riječ, pokreće se naši mišići smijeha.
Negativne riječi takođe imaju mjerljiv učinak.
Primjer za to je riječ
bol
.
Kad je čitamo, naše tijelo pokazuje blagu reakciju bola.
Moglo bi se dakle reći da oponašamo ono što pročitamo ili čujemo.
Što je jezik slikovitiji, tim više reagiramo na njega.
Precizan opis ima za posljedicu jaku reakciju.
Za jednu studiju se mjerila aktivnost tijela.
Ispitanicima su pokazivane različite riječi.
To su bile pozitivne i negativne riječi.
Izraz lica ispitanika mijenjao se tokom ispitivanja.
Varirali su pokreti usta i čela.
To dokazuje da jezik ima veliki utjecaj na nas.
Riječi su više od pukog sredstva za komunikaciju.
Naš mozak prevodi jezik u govor tijela.
Još uvijek nije istraženo kako to tačno funkcionira.
Moguće je da će rezultati istraživanja imati posljedice.
Liječnici raspravljaju o najboljem tretmanu pacijenata.
Pošto se mnogo bolesnih ljudi mora podvrgnuti dugim terapijama.
I pri tome se puno priča...