Knjiga fraza

bs U vozu   »   es En el tren

34 [trideset i četiri]

U vozu

U vozu

34 [treinta y cuatro]

En el tren

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski španski Igra Više
Da li je to voz za Berlin? ¿E- é--- e- t--- q-- v- a B-----? ¿Es éste el tren que va a Berlín?
Kada kreće voz? ¿C----- s--- e- t---? ¿Cuándo sale el tren?
Kada stiže voz u Berlin? ¿C----- l---- e- t--- a B-----? ¿Cuándo llega el tren a Berlín?
Oprostite, smijem li proći? ¿D-------- m- d--- p----? ¿Disculpe, me deja pasar?
Mislim da je to moje mjesto. Cr-- q-- é--- e- m- a------. Creo que éste es mi asiento.
Mislim da sjedite na mom mjestu. Cr-- q-- (u----) e--- s------ e- m- a------. Creo que (usted) está sentado en mi asiento.
Gdje su kola za spavanje? ¿D---- e--- e- c---------? ¿Dónde está el coche-cama?
Kola za spavanje su na kraju voza. El c--------- e--- a- f---- d-- t---. El coche-cama está al final del tren.
A gdje je vagon za ručavanje? – Na početku. ¿Y d---- e--- e- v----------------? – A- p--------. ¿Y dónde está el vagón-restaurante? – Al principio.
Mogu li spavati dole? ¿P---- d----- a----? ¿Puedo dormir abajo?
Mogu li spavati u sredini? ¿P---- d----- e- m----? ¿Puedo dormir en medio?
Mogu li spavati gore? ¿P---- d----- a-----? ¿Puedo dormir arriba?
Kada smo na granici? ¿C----- l------- a l- f-------? ¿Cuándo llegamos a la frontera?
Koliko traje vožnja do Berlina? ¿C----- d--- e- v---- a B-----? ¿Cuánto dura el viaje a Berlín?
Da li voz kasni? ¿L---- e- t--- r------? ¿Lleva el tren retraso?
Imate li nešto za čitati? ¿T---- (u----) a--- p--- l---? ¿Tiene (usted) algo para leer?
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti? ¿S- p---- c------ a--- p--- c---- y b---- a---? ¿Se puede comprar algo para comer y beber aquí?
Da li biste me molim probudili u 7 sati? ¿P----- (u----) d---------- a l-- 7:00 d- l- m------ p-- f----? ¿Podría (usted) despertarme a las 7:00 de la mañana, por favor?

Bebe čitaju s usana!

Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta. Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi. Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci. Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk. Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi. Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči. Tako dobijaju mnogo važnih informacija. Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni. Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija. Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku. Bebe tada opet počinju čitati s usana. Na taj način uče formirati strane zvukove. Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči. Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika. Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore. Na taj način bebe dobijaju povratnu infomaciju. To je jako važno za malu djecu. Tada znaju da ih se razumjelo. Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju. Zato im je i dalje zabavno učiti da govore. Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke. Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana. U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona. Te video snimke snimane su na maternjem jeziku beba te na stranom jeziku. Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku. Također su pritom bile pažljivije. Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu. Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Da li ste to znali?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike. To je maternji jezik za više od 45 miliona ljudi. Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Evrope. Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente. Tako u cijelom svijetu ima oko 60 miliona ljudi koji govore poljski. Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika. Poljski je u uskom srodstvu sa češkim i slovačkim. Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata. Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik. Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova. Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi. Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda. Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira. Poljski time ne spada baš obavezno u najlakše jezike… Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Evrope!