Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 2   »   es dar explicaciones 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [setenta y seis]

dar explicaciones 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski španski Igra Više
Zašto nisi došao / došla? ¿-or---é -- vi-i---? ¿--- q-- n- v------- ¿-o- q-é n- v-n-s-e- -------------------- ¿Por qué no viniste?
Bio / bila sam bolestan / bolesna. E-t-b--e-fe-mo-/--. E----- e------ /--- E-t-b- e-f-r-o /-a- ------------------- Estaba enfermo /-a.
Ja nisam došao / došla, jer sam bio bolestan / bila bolesna. N---u- -or--e -s-ab- e--erm----a. N- f-- p----- e----- e------ /--- N- f-i p-r-u- e-t-b- e-f-r-o /-a- --------------------------------- No fui porque estaba enfermo /-a.
Zašto ona nije došla? ¿-or---é--o -ino--ella-? ¿--- q-- n- v--- (------ ¿-o- q-é n- v-n- (-l-a-? ------------------------ ¿Por qué no vino (ella)?
Ona je bila umorna. Est-----an----. E----- c------- E-t-b- c-n-a-a- --------------- Estaba cansada.
Ona nije došla, jer je bila umorna. N- --no--or-u- ----b- -----da. N- v--- p----- e----- c------- N- v-n- p-r-u- e-t-b- c-n-a-a- ------------------------------ No vino porque estaba cansada.
Zašto on nije došao? ¿Po- qué n- -a v--i----é-)? ¿--- q-- n- h- v----- (---- ¿-o- q-é n- h- v-n-d- (-l-? --------------------------- ¿Por qué no ha venido (él)?
On nije imao volje. No--en-a --n-s. N- t---- g----- N- t-n-a g-n-s- --------------- No tenía ganas.
On nije došao, jer nije imao volje. No ha ----d--p-r--- ---te--- g-n--. N- h- v----- p----- n- t---- g----- N- h- v-n-d- p-r-u- n- t-n-a g-n-s- ----------------------------------- No ha venido porque no tenía ganas.
Zašto vi niste došli? ¿P-- -ué-n- h--éis---n--- --o-ot--------)? ¿--- q-- n- h----- v----- (-------- /----- ¿-o- q-é n- h-b-i- v-n-d- (-o-o-r-s /-a-)- ------------------------------------------ ¿Por qué no habéis venido (vosotros /-as)?
Naš auto je pokvaren. Nues-r- c---- -st----t-opea-o. N------ c---- e--- e---------- N-e-t-o c-c-e e-t- e-t-o-e-d-. ------------------------------ Nuestro coche está estropeado.
Mi nismo došli, jer je naš auto pokvaren. No-he--- ven-do-p--q-e nu-s------che es-á ---ro-e--o. N- h---- v----- p----- n------ c---- e--- e---------- N- h-m-s v-n-d- p-r-u- n-e-t-o c-c-e e-t- e-t-o-e-d-. ----------------------------------------------------- No hemos venido porque nuestro coche está estropeado.
Zašto ljudi nisu došli? ¿-or q-- -o-h------do-la---n-e? ¿--- q-- n- h- v----- l- g----- ¿-o- q-é n- h- v-n-d- l- g-n-e- ------------------------------- ¿Por qué no ha venido la gente?
Propustili su voz. (----s- h-n---rd-do el-tr-n. (------ h-- p------ e- t---- (-l-o-) h-n p-r-i-o e- t-e-. ---------------------------- (Ellos) han perdido el tren.
Oni nisu došli, jer su propustili voz. N- --- v---d--p---u- -a-----di-o el-tr--. N- h-- v----- p----- h-- p------ e- t---- N- h-n v-n-d- p-r-u- h-n p-r-i-o e- t-e-. ----------------------------------------- No han venido porque han perdido el tren.
Zašto ti nisi došao / došla? ¿-or--ué-no-h-- v--i-o? ¿--- q-- n- h-- v------ ¿-o- q-é n- h-s v-n-d-? ----------------------- ¿Por qué no has venido?
Ja nisam smio / smjela. N----de. N- p---- N- p-d-. -------- No pude.
Ja nisam došao / došla, jer nisam smio / smjela. No ----d- po-que-n- p-d-. N- h- i-- p----- n- p---- N- h- i-o p-r-u- n- p-d-. ------------------------- No he ido porque no pude.

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Evrope. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je velika. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. Usto postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u istoriji Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milioni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...