Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   es Preguntas – Pretérito 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [ochenta y seis]

Preguntas – Pretérito 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski španski Igra Više
Koju kravatu si nosio? ¿Q-- c------ t- p------? ¿Qué corbata te pusiste?
Koji auto si kupio / kupila? ¿Q-- c---- t- h-- c-------? ¿Qué coche te has comprado?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? ¿A q-- p-------- t- h-- s-------? ¿A qué periódico te has suscrito?
Koga ste vidjeli? ¿A q---- h- v---- (u----)? ¿A quién ha visto (usted)?
Koga ste sreli? ¿A q---- s- h- e--------- (u----)? ¿A quién se ha encontrado (usted)?
Koga ste prepoznali? ¿A q---- h- r--------- (u----)? ¿A quién ha reconocido (usted)?
Kada ste ustali? ¿A q-- h--- s- h- l-------- (u----)? ¿A qué hora se ha levantado (usted)?
Kada ste počeli? ¿A q-- h--- h- e------- (u----)? ¿A qué hora ha empezado (usted)?
Kada ste prestali? ¿A q-- h--- h- t--------? ¿A qué hora ha terminado?
Zašto ste se probudili? ¿P-- q-- s- h- d--------- (u----)? ¿Por qué se ha despertado (usted)?
Zašto ste postali učitelj? ¿P-- q-- s- h--- (u----) m------? ¿Por qué se hizo (usted) maestro?
Zašto ste uzeli taksi? ¿P-- q-- h- c----- / t----- (a-.) (u----) u- t---? ¿Por qué ha cogido / tomado (am.) (usted) un taxi?
Odakle ste došli? ¿D- d---- h- v----- (u----)? ¿De dónde ha venido (usted)?
Gdje ste išli? ¿A d---- h- i-- (u----)? ¿A dónde ha ido (usted)?
Gdje ste bili? ¿D---- h- e----- (u----)? ¿Dónde ha estado (usted)?
Kome si pomogao / pomogla? ¿A q---- h-- a------? ¿A quién has ayudado?
Kome si pisao / pisala? ¿A q---- l- h-- e------? ¿A quién le has escrito?
Kome si odgovorio / odgovorila? ¿A q---- l- h-- r--------- / c---------? ¿A quién le has respondido / contestado?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...