Knjiga fraza

bs Prilozi   »   es Adverbios

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [cien]

Adverbios

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski španski Igra Više
već jednom – još nikada a---na-v-z –-nu--a a----- v-- – n---- a-g-n- v-z – n-n-a ------------------ alguna vez – nunca
Jeste li već jednom bili u Berlinu? ¿Ha estad- (u-t-d- al--n- -ez ---B--l-n? ¿-- e----- (------ a----- v-- e- B------ ¿-a e-t-d- (-s-e-) a-g-n- v-z e- B-r-í-? ---------------------------------------- ¿Ha estado (usted) alguna vez en Berlín?
Ne, još nikada. N------ca. N-- n----- N-, n-n-a- ---------- No, nunca.
neko – niko a-g---- –---d-e a------ – n---- a-g-i-n – n-d-e --------------- alguien – nadie
Poznajete li ovdje nekoga? ¿Co-o----u--e-)-a---guie--a-u-? ¿------ (------ a a------ a---- ¿-o-o-e (-s-e-) a a-g-i-n a-u-? ------------------------------- ¿Conoce (usted) a alguien aquí?
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. No, -qu---o----ozc--a-na---. N-- a--- n- c------ a n----- N-, a-u- n- c-n-z-o a n-d-e- ---------------------------- No, aquí no conozco a nadie.
još – ne više aú--–-ya-no a-- – y- n- a-n – y- n- ----------- aún – ya no
Ostajete li još dugo ovdje? ¿Se-q---a-á-(usted) --- -ucho --e-po--q-í? ¿-- q------ (------ a-- m---- t----- a---- ¿-e q-e-a-á (-s-e-) a-n m-c-o t-e-p- a-u-? ------------------------------------------ ¿Se quedará (usted) aún mucho tiempo aquí?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. No,-y- ---m--q-e-a---má- ti-mpo. N-- y- n- m- q------ m-- t------ N-, y- n- m- q-e-a-é m-s t-e-p-. -------------------------------- No, ya no me quedaré más tiempo.
još nešto – ništa više al-- más –-n--a -ás a--- m-- – n--- m-- a-g- m-s – n-d- m-s ------------------- algo más – nada más
Želite li još nešto popiti? ¿Q-i--- (u--e-)--o--r-al-o----? ¿------ (------ t---- a--- m--- ¿-u-e-e (-s-e-) t-m-r a-g- m-s- ------------------------------- ¿Quiere (usted) tomar algo más?
Ne, ja ne želim ništa više. N-- ---qui-ro na-----s. N-- n- q----- n--- m--- N-, n- q-i-r- n-d- m-s- ----------------------- No, no quiero nada más.
već nešto – još ništa ya---- a--- –-todavía ------... --da y- .-- a--- – t------ / a-- .-- n--- y- .-. a-g- – t-d-v-a / a-n .-. n-d- ------------------------------------ ya ... algo – todavía / aún ... nada
Jeste li već nešto jeli? ¿Ya ha -om--- -us-e-) ---o? ¿-- h- c----- (------ a---- ¿-a h- c-m-d- (-s-e-) a-g-? --------------------------- ¿Ya ha comido (usted) algo?
Ne, ja još nisam ništa jeo. N-, -od--ía / aú---o he --mido-n--a. N-- t------ / a-- n- h- c----- n---- N-, t-d-v-a / a-n n- h- c-m-d- n-d-. ------------------------------------ No, todavía / aún no he comido nada.
još neko – niko više al-u-e----s---n-d-e --s a------ m-- – n---- m-- a-g-i-n m-s – n-d-e m-s ----------------------- alguien más – nadie más
Želi li još neko kafu? ¿-u-e-- ----i-n --s u--ca-é? ¿------ a------ m-- u- c---- ¿-u-e-e a-g-i-n m-s u- c-f-? ---------------------------- ¿Quiere alguien más un café?
Ne, niko više. N---------má-. N-- n---- m--- N-, n-d-e m-s- -------------- No, nadie más.

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...