Knjiga fraza

bs nešto morati   »   es deber hacer algo

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [setenta y dos]

deber hacer algo

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski španski Igra Više
morati d---r d---- d-b-r ----- deber
Ja moram poslati pismo. (-o) de-- en-iar--a ---ta. (--- d--- e----- l- c----- (-o- d-b- e-v-a- l- c-r-a- -------------------------- (Yo) debo enviar la carta.
Ja moram platiti hotel. De-o ----r -- hot--. D--- p---- e- h----- D-b- p-g-r e- h-t-l- -------------------- Debo pagar el hotel.
Ti moraš rano ustati. De-e- ----nt-r----r-n-o. D---- l--------- p------ D-b-s l-v-n-a-t- p-o-t-. ------------------------ Debes levantarte pronto.
Ti moraš puno raditi. D-be--t-a--jar ----o. D---- t------- m----- D-b-s t-a-a-a- m-c-o- --------------------- Debes trabajar mucho.
Ti moraš biti tačan / tačna. De-e- -e- --ntua-. D---- s-- p------- D-b-s s-r p-n-u-l- ------------------ Debes ser puntual.
On mora napuniti rezervoar. (--)-d--e-r-------. (--- d--- r-------- (-l- d-b- r-p-s-a-. ------------------- (Él) debe repostar.
On mora popraviti auto. Debe re--r------c--h-. D--- r------ e- c----- D-b- r-p-r-r e- c-c-e- ---------------------- Debe reparar el coche.
On mora oprati auto. D-be-----r----coc-e. D--- l---- e- c----- D-b- l-v-r e- c-c-e- -------------------- Debe lavar el coche.
Ona mora kupovati. (El----d-b- ir d- -o-pra-. (----- d--- i- d- c------- (-l-a- d-b- i- d- c-m-r-s- -------------------------- (Ella) debe ir de compras.
Ona mora čistiti stan. D-b- l----a--el ----. D--- l------ e- p---- D-b- l-m-i-r e- p-s-. --------------------- Debe limpiar el piso.
Ona mora prati veš. D-b- --v---la r-p-. D--- l---- l- r---- D-b- l-v-r l- r-p-. ------------------- Debe lavar la ropa.
Mi moramo odmah ići u školu. (-o---r---/-a-- d---m-s -r a ----s---la ----g-i-a. (-------- /---- d------ i- a l- e------ e--------- (-o-o-r-s /-a-) d-b-m-s i- a l- e-c-e-a e-s-g-i-a- -------------------------------------------------- (Nosotros /-as) debemos ir a la escuela enseguida.
Mi moramo odmah ići na posao. D----o--ir--l-t-ab-j- -n-e-uid-. D------ i- a- t------ e--------- D-b-m-s i- a- t-a-a-o e-s-g-i-a- -------------------------------- Debemos ir al trabajo enseguida.
Mi moramo odmah ići doktoru. D-bemo--i- al--é-i-o--nse-u--a. D------ i- a- m----- e--------- D-b-m-s i- a- m-d-c- e-s-g-i-a- ------------------------------- Debemos ir al médico enseguida.
Vi morate čekati autobus. (-o-o-----/-a-) d--éis --per-- p---el-a--obú-. (-------- /---- d----- e------ p-- e- a------- (-o-o-r-s /-a-) d-b-i- e-p-r-r p-r e- a-t-b-s- ---------------------------------------------- (Vosotros /-as) debéis esperar por el autobús.
Vi morate čekati voz. D--é---e-p-r-r--or-el -re-. D----- e------ p-- e- t---- D-b-i- e-p-r-r p-r e- t-e-. --------------------------- Debéis esperar por el tren.
Vi morate čekati taksi. De--is e-p---r-p-r el ---i. D----- e------ p-- e- t---- D-b-i- e-p-r-r p-r e- t-x-. --------------------------- Debéis esperar por el taxi.

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevodioci i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja. Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika. Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...