Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   sr У ресторану 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [тридесет и један]

31 [trideset i jedan]

У ресторану 3

[U restoranu 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Х-ео-/-х-ела-----п----е-о. Хтео / хтела бих предјело. Х-е- / х-е-а б-х п-е-ј-л-. -------------------------- Хтео / хтела бих предјело. 0
Ht-o-- h---- b-- -r-d--l-. Hteo / htela bih predjelo. H-e- / h-e-a b-h p-e-j-l-. -------------------------- Hteo / htela bih predjelo.
Htio / htjela bih salatu. Х--о / --е-а -их ----ту. Хтео / хтела бих салату. Х-е- / х-е-а б-х с-л-т-. ------------------------ Хтео / хтела бих салату. 0
H--- ---t--a --- -al---. Hteo / htela bih salatu. H-e- / h-e-a b-h s-l-t-. ------------------------ Hteo / htela bih salatu.
Htio / htjela bih supu. Х-е-------л- --- --д-у суп-. Хтео / хтела бих једну супу. Х-е- / х-е-а б-х ј-д-у с-п-. ---------------------------- Хтео / хтела бих једну супу. 0
H--- / h---- --h--e--u s-p-. Hteo / htela bih jednu supu. H-e- / h-e-a b-h j-d-u s-p-. ---------------------------- Hteo / htela bih jednu supu.
Htio / htjela bih desert. Хт-- - -т----б-- -е-ер-. Хтео / хтела бих десерт. Х-е- / х-е-а б-х д-с-р-. ------------------------ Хтео / хтела бих десерт. 0
H-e- /-h--la -ih ---er-. Hteo / htela bih desert. H-e- / h-e-a b-h d-s-r-. ------------------------ Hteo / htela bih desert.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. Хтео /----ла--их с---олед с--шла---. Хтео / хтела бих сладолед са шлагом. Х-е- / х-е-а б-х с-а-о-е- с- ш-а-о-. ------------------------------------ Хтео / хтела бих сладолед са шлагом. 0
H--- ---tel- --h--la---e- sa-š-a---. Hteo / htela bih sladoled sa šlagom. H-e- / h-e-a b-h s-a-o-e- s- š-a-o-. ------------------------------------ Hteo / htela bih sladoled sa šlagom.
Htio / htjela bih voće ili sir. Хт-- / хтел--б-х--о---или-с-р. Хтео / хтела бих воће или сир. Х-е- / х-е-а б-х в-ћ- и-и с-р- ------------------------------ Хтео / хтела бих воће или сир. 0
H-e--- --e-- bi--vo-́e i-- -i-. Hteo / htela bih voc-e ili sir. H-e- / h-e-a b-h v-c-e i-i s-r- ------------------------------- Hteo / htela bih voće ili sir.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Хтели - ------бисм- ----чко-ат-. Хтели / хтеле бисмо доручковати. Х-е-и / х-е-е б-с-о д-р-ч-о-а-и- -------------------------------- Хтели / хтеле бисмо доручковати. 0
H--li----tele-b---o --ruč--v---. Hteli / htele bismo doručkovati. H-e-i / h-e-e b-s-o d-r-č-o-a-i- -------------------------------- Hteli / htele bismo doručkovati.
Htjeli / htjele bismo ručati. Хте-и /----ле би--- р-ча--. Хтели / хтеле бисмо ручати. Х-е-и / х-е-е б-с-о р-ч-т-. --------------------------- Хтели / хтеле бисмо ручати. 0
H--li-- hte-e------ r-ča-i. Hteli / htele bismo ručati. H-e-i / h-e-e b-s-o r-č-t-. --------------------------- Hteli / htele bismo ručati.
Htjeli / htjele bismo večerati. Х---и / ---ле бисм- -еч--а-и. Хтели / хтеле бисмо вечерати. Х-е-и / х-е-е б-с-о в-ч-р-т-. ----------------------------- Хтели / хтеле бисмо вечерати. 0
H---- / h---- -i-mo več---t-. Hteli / htele bismo večerati. H-e-i / h-e-e b-s-o v-č-r-t-. ----------------------------- Hteli / htele bismo večerati.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Ш-а-б-ст- х-ели-/ -т--е--а-дор---к? Шта бисте хтели / хтеле за доручак? Ш-а б-с-е х-е-и / х-е-е з- д-р-ч-к- ----------------------------------- Шта бисте хтели / хтеле за доручак? 0
Šta b---- -te-----ht--e z--d-----k? Šta biste hteli / htele za doručak? Š-a b-s-e h-e-i / h-e-e z- d-r-č-k- ----------------------------------- Šta biste hteli / htele za doručak?
Zemičke s marmeladom i medom? К--з------с-марме----м--------? Кајзерице с мармеладом и медом? К-ј-е-и-е с м-р-е-а-о- и м-д-м- ------------------------------- Кајзерице с мармеладом и медом? 0
Ka--erice-- -a---la----- me---? Kajzerice s marmeladom i medom? K-j-e-i-e s m-r-e-a-o- i m-d-m- ------------------------------- Kajzerice s marmeladom i medom?
Tost s kobasicom i sirom? Т-с- с-ко---иц---и--иро-? Тост с кобасицом и сиром? Т-с- с к-б-с-ц-м и с-р-м- ------------------------- Тост с кобасицом и сиром? 0
Tos- s -ob-si----i s-r--? Tost s kobasicom i sirom? T-s- s k-b-s-c-m i s-r-m- ------------------------- Tost s kobasicom i sirom?
Kuhano jaje? К--а-о ј-ј-? Кувано јаје? К-в-н- ј-ј-? ------------ Кувано јаје? 0
Kuv--o-j---? Kuvano jaje? K-v-n- j-j-? ------------ Kuvano jaje?
Jaje na oko? Јај--на ---? Јаје на око? Ј-ј- н- о-о- ------------ Јаје на око? 0
J-j- -a-oko? Jaje na oko? J-j- n- o-o- ------------ Jaje na oko?
Omlet? Омлет? Омлет? О-л-т- ------ Омлет? 0
Omlet? Omlet? O-l-t- ------ Omlet?
Molim još jedan jogurt. Мо----још-ј-дан јо-урт. Молим још један јогурт. М-л-м ј-ш ј-д-н ј-г-р-. ----------------------- Молим још један јогурт. 0
M--im--oš-j-d-n jogu--. Molim još jedan jogurt. M-l-m j-š j-d-n j-g-r-. ----------------------- Molim još jedan jogurt.
Molim još soli i bibera. М--и- -ош -о-- и---б--а. Молим још соли и бибера. М-л-м ј-ш с-л- и б-б-р-. ------------------------ Молим још соли и бибера. 0
Mo--m-još-so-- i--iber-. Molim još soli i bibera. M-l-m j-š s-l- i b-b-r-. ------------------------ Molim još soli i bibera.
Molim još jednu čašu vode. Молим --- ј-дн- -----в-де. Молим још једну чашу воде. М-л-м ј-ш ј-д-у ч-ш- в-д-. -------------------------- Молим још једну чашу воде. 0
M-l-m---- j-d-----šu----e. Molim još jednu čašu vode. M-l-m j-š j-d-u č-š- v-d-. -------------------------- Molim još jednu čašu vode.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!