К-де ---ир-то-з- -н---мац-и-за-тури-т-?
Каде е бирото за информации за туристи?
К-д- е б-р-т- з- и-ф-р-а-и- з- т-р-с-и-
---------------------------------------
Каде е бирото за информации за туристи? 0 Kad-e -- --ro-o za-i-f---at----za-to-rist-?Kadye ye biroto za informatzii za tooristi?K-d-e y- b-r-t- z- i-f-r-a-z-i z- t-o-i-t-?-------------------------------------------Kadye ye biroto za informatzii za tooristi?
И--т- -и за-мене една --р---на гр-дот?
Имате ли за мене една карта на градот?
И-а-е л- з- м-н- е-н- к-р-а н- г-а-о-?
--------------------------------------
Имате ли за мене една карта на градот? 0 Imat-e ---za my--ye -e--- ka-t- -a-gura-ot?Imatye li za myenye yedna karta na guradot?I-a-y- l- z- m-e-y- y-d-a k-r-a n- g-r-d-t--------------------------------------------Imatye li za myenye yedna karta na guradot?
М--е--и --д- -- -- р--е---р- една-х---л--а-с--а?
Може ли овде да се резервира една хотелска соба?
М-ж- л- о-д- д- с- р-з-р-и-а е-н- х-т-л-к- с-б-?
------------------------------------------------
Може ли овде да се резервира една хотелска соба? 0 Mo-ye -- ovdye d- sye --e---rv-r- --d-a-k-o----sk--s---?Moʐye li ovdye da sye ryezyervira yedna khotyelska soba?M-ʐ-e l- o-d-e d- s-e r-e-y-r-i-a y-d-a k-o-y-l-k- s-b-?--------------------------------------------------------Moʐye li ovdye da sye ryezyervira yedna khotyelska soba?
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Može li se ovdje rezervisati hotelska soba?
Може ли овде да се резервира една хотелска соба?
Moʐye li ovdye da sye ryezyervira yedna khotyelska soba?
К-д--е --ар--- -----д-г-а---?
Каде е стариот дел од градот?
К-д- е с-а-и-т д-л о- г-а-о-?
-----------------------------
Каде е стариот дел од градот? 0 K-d-e--- s--r----d--l--d-g-r---t?Kadye ye stariot dyel od guradot?K-d-e y- s-a-i-t d-e- o- g-r-d-t----------------------------------Kadye ye stariot dyel od guradot?
Кад--- ----др---т-?
Каде е катедралата?
К-д- е к-т-д-а-а-а-
-------------------
Каде е катедралата? 0 Ka----y- ka-y---al-t-?Kadye ye katyedralata?K-d-e y- k-t-e-r-l-t-?----------------------Kadye ye katyedralata?
Каде---му-ејо-?
Каде е музејот?
К-д- е м-з-ј-т-
---------------
Каде е музејот? 0 K-----ye-mooz--јot?Kadye ye moozyeјot?K-d-e y- m-o-y-ј-t--------------------Kadye ye moozyeјot?
К--- мо-е-----е к-пат------нс-и мар-и?
Каде може да се купат поштенски марки?
К-д- м-ж- д- с- к-п-т п-ш-е-с-и м-р-и-
--------------------------------------
Каде може да се купат поштенски марки? 0 K--y--moʐye -a-sye --opat-----tyens-----r-i?Kadye moʐye da sye koopat poshtyenski marki?K-d-e m-ʐ-e d- s-e k-o-a- p-s-t-e-s-i m-r-i---------------------------------------------Kadye moʐye da sye koopat poshtyenski marki?
К-д- --ж--да -е-------в--е?
Каде може да се купи цвеќе?
К-д- м-ж- д- с- к-п- ц-е-е-
---------------------------
Каде може да се купи цвеќе? 0 Kad---mo-ye -a---e-k---i--z-yekj-e?Kadye moʐye da sye koopi tzvyekjye?K-d-e m-ʐ-e d- s-e k-o-i t-v-e-j-e------------------------------------Kadye moʐye da sye koopi tzvyekjye?
К-д----же-да с- --па- воз-и--ар-и?
Каде може да се купат возни карти?
К-д- м-ж- д- с- к-п-т в-з-и к-р-и-
----------------------------------
Каде може да се купат возни карти? 0 K-d-e ---y- -----e-ko--a----z-i-k--t-?Kadye moʐye da sye koopat vozni karti?K-d-e m-ʐ-e d- s-e k-o-a- v-z-i k-r-i---------------------------------------Kadye moʐye da sye koopat vozni karti?
Кад--е --ис--ни-----?
Каде е пристаништето?
К-д- е п-и-т-н-ш-е-о-
---------------------
Каде е пристаништето? 0 Kad-- -e p-istan-sh-yeto?Kadye ye pristanishtyeto?K-d-e y- p-i-t-n-s-t-e-o--------------------------Kadye ye pristanishtyeto?
К--- е-паза---?
Каде е пазарот?
К-д- е п-з-р-т-
---------------
Каде е пазарот? 0 Ka----y--pazaro-?Kadye ye pazarot?K-d-e y- p-z-r-t------------------Kadye ye pazarot?
Ка-е-е -амок--?
Каде е замокот?
К-д- е з-м-к-т-
---------------
Каде е замокот? 0 Ka--e -e-z-moko-?Kadye ye zamokot?K-d-e y- z-m-k-t------------------Kadye ye zamokot?
К-г----в-ш----о-----ка--?
Кога завршува обиколката?
К-г- з-в-ш-в- о-и-о-к-т-?
-------------------------
Кога завршува обиколката? 0 Ko-----a-r-hoo---obi-ol-a-a?Kogua zavrshoova obikolkata?K-g-a z-v-s-o-v- o-i-o-k-t-?----------------------------Kogua zavrshoova obikolkata?
Engleski je najrašireniji jezik na svijetu.
No mandarinski ili standardni kineski ima najviše izvornih govornika.
Engleski kao maternji jezik govori “samo” 350 milijuna ljudi.
Međutim, engleski ima velik utjecaj na druge jezike.
Od sredine 20. vijeka je uveliko dobio na važnosti.
To je prije svega zbog toga što je SAD postao supersila.
U mnogim zemljama engleski je prvi strani jezik u školama.
Međunarodne organizacije koriste engleski kao službeni jezik.
Engleski je takođe u mnogim zemljama službeni jezik ili lingua franca.
Moguće je međutim da će drugi jezici uskoro preuzeti tu funkciju.
Engleski jezik spada u grupu zapadnogermanskih jezika.
Stoga je vrlo srodan jezicima kao što je njemački.
U zadnjih 1.000 godina jezik se značajno promijenio.
Prije su se u engleskom jeziku koristili nastavci
Međutim, većina nastavaka s gramatičkkom funkcijom je otpala.
Stoga se engleski danas može uvrstiti u izolirajuće jezike.
Dakle, engleski više liči kineskom nego njemačkom.
U budućnosti će engleski jezik postati još jednostavniji.
Nepravilni glagoli će vjerovatno nestati.
U poređenju s ostalim indoevropskim jezicima engleski je jednostavan.
Međutim, engleski pravopis je jako težak.
Jer da se izgovor i pravopis dosta razlikuju jedan od drugog.
Engleski pravopis je već stoljećima isti.
Međutim, izgovor se prilično promijenio.
Zato se danas još uvijek piše kao i 1400. godine.
Takođe postoji jako puno nepravilnosti kod izgovora.
Postoji 6 varijanti za kombinaciju slova
ough
!
Isprobajte sami! -
thorough, thought, through, rough, bough, cough
Da li ste to znali?
Slovački spada u zapadnoslavenske jezike.
To je maternji jezik za više od 5 miliona ljudi.
U uskom je srodstvu sa susjednim češkim.
Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj.
Leksički fond obaju jezika je većinom identičan.
Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem.
Slovački je nastao u 10. vijeku u vidu više dijalekata.
Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika.
Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. vijeku.
Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u poređenju sa češkim.
Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas.
U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo.
To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju...
Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru.
Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.