С--- -и-е-прс---о-?
Скап ли е прстенот?
С-а- л- е п-с-е-о-?
-------------------
Скап ли е прстенот? 0 S-a--l--y- -r-t--n-t?Skap li ye prstyenot?S-a- l- y- p-s-y-n-t----------------------Skap li ye prstyenot?
Не- то--чин- с--о------в-а.
Не, тој чини само сто евра.
Н-, т-ј ч-н- с-м- с-о е-р-.
---------------------------
Не, тој чини само сто евра. 0 N--- -oј--hi-i s-mo---o-y-v--.Nye, toј chini samo sto yevra.N-e- t-ј c-i-i s-m- s-o y-v-a-------------------------------Nye, toј chini samo sto yevra.
Г-т---- --то----- ---ве--?
Готов / готова ли си веќе?
Г-т-в / г-т-в- л- с- в-ќ-?
--------------------------
Готов / готова ли си веќе? 0 Gu---- / -u---v- li-s- -ye-j--?Guotov / guotova li si vyekjye?G-o-o- / g-o-o-a l- s- v-e-j-e--------------------------------Guotov / guotova li si vyekjye?
С---- -и уш-е--у--?
Сакаш ли уште супа?
С-к-ш л- у-т- с-п-?
-------------------
Сакаш ли уште супа? 0 Sa--s---i --s--ye so-p-?Sakash li ooshtye soopa?S-k-s- l- o-s-t-e s-o-a-------------------------Sakash li ooshtye soopa?
Ж--ее- -и ---е-д-л-о ----?
Живееш ли веќе долго овде?
Ж-в-е- л- в-ќ- д-л-о о-д-?
--------------------------
Живееш ли веќе долго овде? 0 ʐ-vy---s- -- vyekjye ---g-o ovdye?ʐivyeyesh li vyekjye dolguo ovdye?ʐ-v-e-e-h l- v-e-j-e d-l-u- o-d-e-----------------------------------ʐivyeyesh li vyekjye dolguo ovdye?
Н--по---вам-ве-е--н--у луѓ-.
Но познавам веќе многу луѓе.
Н- п-з-а-а- в-ќ- м-о-у л-ѓ-.
----------------------------
Но познавам веќе многу луѓе. 0 No---z--v-m -yekjye m-o-uo- --oѓy-.No poznavam vyekjye mnoguoo looѓye.N- p-z-a-a- v-e-j-e m-o-u-o l-o-y-.-----------------------------------No poznavam vyekjye mnoguoo looѓye.
Н---д----з--вик--д-т.
Не, дури за викендот.
Н-, д-р- з- в-к-н-о-.
---------------------
Не, дури за викендот. 0 Nye---o--i -a-vik-e-do-.Nye, doori za vikyendot.N-e- d-o-i z- v-k-e-d-t-------------------------Nye, doori za vikyendot.
Н- се-в---ам--еќ--во --дел-.
Но се враќам веќе во недела.
Н- с- в-а-а- в-ќ- в- н-д-л-.
----------------------------
Но се враќам веќе во недела. 0 N- -ye--r-kj-- vy-----------edy-la.No sye vrakjam vyekjye vo nyedyela.N- s-e v-a-j-m v-e-j-e v- n-e-y-l-.-----------------------------------No sye vrakjam vyekjye vo nyedyela.
Дали -в-ј-т- ќ-р-- е----е-воз--сн-?
Дали твојата ќерка е веќе возрасна?
Д-л- т-о-а-а ќ-р-а е в-ќ- в-з-а-н-?
-----------------------------------
Дали твојата ќерка е веќе возрасна? 0 Dali--vo--ta -jy-rk--ye v-ekj-- v-z-as-a?Dali tvoјata kjyerka ye vyekjye vozrasna?D-l- t-o-a-a k-y-r-a y- v-e-j-e v-z-a-n-?-----------------------------------------Dali tvoјata kjyerka ye vyekjye vozrasna?
Не- та- е ---т-ку-с----наесе-.
Не, таа е штотуку седумнаесет.
Н-, т-а е ш-о-у-у с-д-м-а-с-т-
------------------------------
Не, таа е штотуку седумнаесет. 0 N-e, ta- ye s-to-ook-- syed--mn-y-sy-t.Nye, taa ye shtotookoo syedoomnayesyet.N-e- t-a y- s-t-t-o-o- s-e-o-m-a-e-y-t----------------------------------------Nye, taa ye shtotookoo syedoomnayesyet.
Но-т---ве-е има---ч-о.
Но таа веќе има дечко.
Н- т-а в-ќ- и-а д-ч-о-
----------------------
Но таа веќе има дечко. 0 No-----vyek-y--im- dy-c-k-.No taa vyekjye ima dyechko.N- t-a v-e-j-e i-a d-e-h-o----------------------------No taa vyekjye ima dyechko.
U svijetu postoje milioni knjiga.
Ne zna se koliko ih je do danas napisano.
U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja.
Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu.
Jer nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet.
Svako doba ima svoje knjige.
Iz njih se može saznati što je ljudima važno.
Niko, nažalost, ne može pročitati sve knjige.
Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige.
Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci.
Nakon toga sadržaj se može analizirati.
Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao.
Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi.
Tako se može identificirati značenje određenih stvari.
Naučnici su istražili preko 5 miliona knjiga.
To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća.
Ukupno je analizirano oko 500 milijardi riječi.
Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas.
Jezik reflektira ideje i trendove.
Riječ
muškarci
je, na primjer, izgubila na značenju.
Danas se koristi rjeđe nego prije.
S druge strane, učestalost riječi
žene
se znatno povećala.
Po riječima također možemo vidjeti šta rado jedemo.
Riječ
sladoled
je u 50-ima bila jako važna.
Nakon toga su postale popularne riječi
pizza
i
pasta
.
U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ
sushi
.
Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika...
Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!