Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   mk Земји и јазици

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [пет]

5 [pyet]

Земји и јазици

[Zyemјi i јazitzi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Džon je iz Londona. Џ---е од-Л---о-. Џон е од Лондон. Џ-н е о- Л-н-о-. ---------------- Џон е од Лондон. 0
Dʒ-n--------o--on. Dʒon ye od London. D-o- y- o- L-n-o-. ------------------ Dʒon ye od London.
London je u Velikoj Britaniji. Л---он -----оѓ---о-------а. Лондон се наоѓа во Англија. Л-н-о- с- н-о-а в- А-г-и-а- --------------------------- Лондон се наоѓа во Англија. 0
Lo-d-- -ye nao---vo--n--li-a. London sye naoѓa vo Anguliјa. L-n-o- s-e n-o-a v- A-g-l-ј-. ----------------------------- London sye naoѓa vo Anguliјa.
On govori engleski. Т----бо-ува -нг-и-к-. Тој зборува англиски. Т-ј з-о-у-а а-г-и-к-. --------------------- Тој зборува англиски. 0
T---zb-r---a a-gu-i-k-. Toј zboroova anguliski. T-ј z-o-o-v- a-g-l-s-i- ----------------------- Toј zboroova anguliski.
Marija je iz Madrida. Мар-ј- е--д М---и-. Марија е од Мадрид. М-р-ј- е о- М-д-и-. ------------------- Марија е од Мадрид. 0
Mar--- -e----M---i-. Mariјa ye od Madrid. M-r-ј- y- o- M-d-i-. -------------------- Mariјa ye od Madrid.
Madrid je u Španiji. Ма-р----е----ѓ- в--Ш----ј-. Мадрид се наоѓа во Шпанија. М-д-и- с- н-о-а в- Ш-а-и-а- --------------------------- Мадрид се наоѓа во Шпанија. 0
Mad-id -ye--a-ѓa v- -h-a-iј-. Madrid sye naoѓa vo Shpaniјa. M-d-i- s-e n-o-a v- S-p-n-ј-. ----------------------------- Madrid sye naoѓa vo Shpaniјa.
Ona govori španski. Таа --о-у-- --анск-. Таа зборува шпански. Т-а з-о-у-а ш-а-с-и- -------------------- Таа зборува шпански. 0
T---zbor---a -h--n-ki. Taa zboroova shpanski. T-a z-o-o-v- s-p-n-k-. ---------------------- Taa zboroova shpanski.
Peter i Marta su iz Berlina. П---р и ---т--с- о- Б----н. Петар и Марта се од Берлин. П-т-р и М-р-а с- о- Б-р-и-. --------------------------- Петар и Марта се од Берлин. 0
Pye--r---Mart- sye--- By----n. Pyetar i Marta sye od Byerlin. P-e-a- i M-r-a s-e o- B-e-l-n- ------------------------------ Pyetar i Marta sye od Byerlin.
Berlin je u Njemačkoj. Бе-л-н-с--на--а-в--Гер-ан--а. Берлин се наоѓа во Германија. Б-р-и- с- н-о-а в- Г-р-а-и-а- ----------------------------- Берлин се наоѓа во Германија. 0
B-e-l----y- --oѓ- -- G-y-rm-n--a. Byerlin sye naoѓa vo Guyermaniјa. B-e-l-n s-e n-o-a v- G-y-r-a-i-a- --------------------------------- Byerlin sye naoѓa vo Guyermaniјa.
Govorite li oboje njemački? Збо-у---е--и -ие--в--цата--е--ан--и? Зборувате ли вие двајцата германски? З-о-у-а-е л- в-е д-а-ц-т- г-р-а-с-и- ------------------------------------ Зборувате ли вие двајцата германски? 0
Z-o---va-y--li viy----aј-zata --y-rmanski? Zboroovatye li viye dvaјtzata guyermanski? Z-o-o-v-t-e l- v-y- d-a-t-a-a g-y-r-a-s-i- ------------------------------------------ Zboroovatye li viye dvaјtzata guyermanski?
London je glavni grad. Л-нд-н-е-----ен г-а-. Лондон е главен град. Л-н-о- е г-а-е- г-а-. --------------------- Лондон е главен град. 0
L-ndo- y- g-la-ye- gu-a-. London ye gulavyen gurad. L-n-o- y- g-l-v-e- g-r-d- ------------------------- London ye gulavyen gurad.
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. Ма--------ерлин--- -с---т----главн- г-а--в-. Мадрид и Берлин се исто така главни градови. М-д-и- и Б-р-и- с- и-т- т-к- г-а-н- г-а-о-и- -------------------------------------------- Мадрид и Берлин се исто така главни градови. 0
M-dr-- i--y--l-n--ye--s----a-a-gul-v-i--u-ad---. Madrid i Byerlin sye isto taka gulavni guradovi. M-d-i- i B-e-l-n s-e i-t- t-k- g-l-v-i g-r-d-v-. ------------------------------------------------ Madrid i Byerlin sye isto taka gulavni guradovi.
Glavni gradovi su veliki i bučni. Г--вн--е ------- с- -олем--и----н-. Главните градови се големи и бучни. Г-а-н-т- г-а-о-и с- г-л-м- и б-ч-и- ----------------------------------- Главните градови се големи и бучни. 0
G----ni----g--adovi sy- gu---emi - -o-ch--. Gulavnitye guradovi sye guolyemi i boochni. G-l-v-i-y- g-r-d-v- s-e g-o-y-m- i b-o-h-i- ------------------------------------------- Gulavnitye guradovi sye guolyemi i boochni.
Francuska je u Evropi. Фран-и-а с- ---ѓа -- -вропа. Франција се наоѓа во Европа. Ф-а-ц-ј- с- н-о-а в- Е-р-п-. ---------------------------- Франција се наоѓа во Европа. 0
F--ntz-јa--y--nao-- -o-Ye-r--a. Frantziјa sye naoѓa vo Yevropa. F-a-t-i-a s-e n-o-a v- Y-v-o-a- ------------------------------- Frantziјa sye naoѓa vo Yevropa.
Egipat je u Africi. Е-и--т ---н-оѓ- в- А-ри-а. Египет се наоѓа во Африка. Е-и-е- с- н-о-а в- А-р-к-. -------------------------- Египет се наоѓа во Африка. 0
Y-g-i-yet s-e-n-o-a-v- --r-k-. Yeguipyet sye naoѓa vo Afrika. Y-g-i-y-t s-e n-o-a v- A-r-k-. ------------------------------ Yeguipyet sye naoѓa vo Afrika.
Japan je u Aziji. Ј--о-и-а с- ---ѓ--в- -зи--. Јапонија се наоѓа во Азија. Ј-п-н-ј- с- н-о-а в- А-и-а- --------------------------- Јапонија се наоѓа во Азија. 0
Јap---јa s-e-naoѓa ----zi--. Јaponiјa sye naoѓa vo Aziјa. Ј-p-n-ј- s-e n-o-a v- A-i-a- ---------------------------- Јaponiјa sye naoѓa vo Aziјa.
Kanada je u Sjevernoj Americi. К---да-------ѓ- в- С-верна --е-ик-. Канада се наоѓа во Северна Америка. К-н-д- с- н-о-а в- С-в-р-а А-е-и-а- ----------------------------------- Канада се наоѓа во Северна Америка. 0
Ka---a-sye n---- vo-Sye--e-n----ye--k-. Kanada sye naoѓa vo Syevyerna Amyerika. K-n-d- s-e n-o-a v- S-e-y-r-a A-y-r-k-. --------------------------------------- Kanada sye naoѓa vo Syevyerna Amyerika.
Panama je u Srednjoj Americi. Па-ам--с- --о-а-во-С-------ме--к-. Панама се наоѓа во Средна Америка. П-н-м- с- н-о-а в- С-е-н- А-е-и-а- ---------------------------------- Панама се наоѓа во Средна Америка. 0
Pa--ma -y- -a--a -o--r-edna--myerik-. Panama sye naoѓa vo Sryedna Amyerika. P-n-m- s-e n-o-a v- S-y-d-a A-y-r-k-. ------------------------------------- Panama sye naoѓa vo Sryedna Amyerika.
Brazil je u Južnoj Americi. Браз-- ---нао-- -о Јуж-а ---р-к-. Бразил се наоѓа во Јужна Америка. Б-а-и- с- н-о-а в- Ј-ж-а А-е-и-а- --------------------------------- Бразил се наоѓа во Јужна Америка. 0
B-a-il s-e n--ѓ--vo Јoo-na-A-ye----. Brazil sye naoѓa vo Јooʐna Amyerika. B-a-i- s-e n-o-a v- Ј-o-n- A-y-r-k-. ------------------------------------ Brazil sye naoѓa vo Јooʐna Amyerika.

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!