Я перестану работать, как только мне исполнятся 60.
Kada ćete nazvati?
Ког- ќ--се-јав---?
Кога ќе се јавите?
К-г- ќ- с- ј-в-т-?
------------------
Кога ќе се јавите? 0 K--ua kj----y- -a-i-ye?Kogua kjye sye јavitye?K-g-a k-y- s-e ј-v-t-e------------------------Kogua kjye sye јavitye?
Т-ј ќ---е-----,-ш-ом--е-и-- м-л----ре--.
Тој ќе се јави, штом ќе има малку време.
Т-ј ќ- с- ј-в-, ш-о- ќ- и-а м-л-у в-е-е-
----------------------------------------
Тој ќе се јави, штом ќе има малку време. 0 T-----y---y- јa--- -htom -------- ---k-- -r--m-e.Toј kjye sye јavi, shtom kjye ima malkoo vryemye.T-ј k-y- s-e ј-v-, s-t-m k-y- i-a m-l-o- v-y-m-e--------------------------------------------------Toј kjye sye јavi, shtom kjye ima malkoo vryemye.
Он позвонит, как только у него будет немного времени.
Koliko dugo ćete raditi?
К-л-у-дол----е-раб-ти-е?
Колку долго ќе работите?
К-л-у д-л-о ќ- р-б-т-т-?
------------------------
Колку долго ќе работите? 0 K-l-oo-do---o-k--- r--o-i--e?Kolkoo dolguo kjye rabotitye?K-l-o- d-l-u- k-y- r-b-t-t-e------------------------------Kolkoo dolguo kjye rabotitye?
Тој ---и-во --ев-т---ам-с---да раб---.
Тој лежи во кревет, наместо да работи.
Т-ј л-ж- в- к-е-е-, н-м-с-о д- р-б-т-.
--------------------------------------
Тој лежи во кревет, наместо да работи. 0 Toј-lye-- -o --y--y----n-m-esto d- r--ot-.Toј lyeʐi vo kryevyet, namyesto da raboti.T-ј l-e-i v- k-y-v-e-, n-m-e-t- d- r-b-t-.------------------------------------------Toј lyeʐi vo kryevyet, namyesto da raboti.
Та---и-- в---ик- нам---о-д--готв-.
Таа чита весник, наместо да готви.
Т-а ч-т- в-с-и-, н-м-с-о д- г-т-и-
----------------------------------
Таа чита весник, наместо да готви. 0 Ta---hit- --esn--,-na-y---o-d--guo-vi.Taa chita vyesnik, namyesto da guotvi.T-a c-i-a v-e-n-k- n-m-e-t- d- g-o-v-.--------------------------------------Taa chita vyesnik, namyesto da guotvi.
Тој-с-ди ---кафеа-ата, ---е--о д-----од--д--а.
Тој седи во кафеаната, наместо да си оди дома.
Т-ј с-д- в- к-ф-а-а-а- н-м-с-о д- с- о-и д-м-.
----------------------------------------------
Тој седи во кафеаната, наместо да си оди дома. 0 To- syedi ---k-fyeana--,---my-s-- d- s--od------.Toј syedi vo kafyeanata, namyesto da si odi doma.T-ј s-e-i v- k-f-e-n-t-, n-m-e-t- d- s- o-i d-m-.-------------------------------------------------Toј syedi vo kafyeanata, namyesto da si odi doma.
Ко-к----- з-а---не--в--а-----у---- -о-на.
Колку што знам, неговата сопруга е болна.
К-л-у ш-о з-а-, н-г-в-т- с-п-у-а е б-л-а-
-----------------------------------------
Колку што знам, неговата сопруга е болна. 0 Ko-koo----o ----, ---g--v-------roo-ua -e-bol--.Kolkoo shto znam, nyeguovata soproogua ye bolna.K-l-o- s-t- z-a-, n-e-u-v-t- s-p-o-g-a y- b-l-a-------------------------------------------------Kolkoo shto znam, nyeguovata soproogua ye bolna.
К--ку-ш-о-з-----т-- - не-р-бот-н.
Колку што знам, тој е невработен.
К-л-у ш-о з-а-, т-ј е н-в-а-о-е-.
---------------------------------
Колку што знам, тој е невработен. 0 K---oo-shto--n-m------y- nye---b-ty-n.Kolkoo shto znam, toј ye nyevrabotyen.K-l-o- s-t- z-a-, t-ј y- n-e-r-b-t-e-.--------------------------------------Kolkoo shto znam, toј ye nyevrabotyen.
Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim.
Uzajamno utječu jedno na drugo.
Jezičke strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja.
U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve.
Govornici ne razumiju koncept brojeva.
Matematika i jezici takođe nekako idu jedno s drugim.
Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj.
Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju.
Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku.
Mogao bi pomoći mozgu da računa.
Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka.
Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika.
Istraživači su ispitivali tri čovjeka.
Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen.
I centar za govor je bio oštećen.
Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća.
Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice.
Riječi takođe nisu razumjeli.
Nakon jezičkog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke.
Neki od tih zadataka su bili veoma složeni.
Uprkos tome, ispitanici su ih mogli riješiti!
Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv.
On pokazuje da matematika nije kodirana riječima.
Moguće je da matematika i jezik imaju istu osnovu.
Oboje obrađuje isti centar.
Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik.
Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju...
Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!