Шт------п- з-н---?
Што сте по занает?
Ш-о с-е п- з-н-е-?
------------------
Што сте по занает? 0 S-t--s--e--- --n-yet?Shto stye po zanayet?S-t- s-y- p- z-n-y-t----------------------Shto stye po zanayet?
М-ј-- соп-уг---л-к-- ----а--ет.
Мојот сопруг е лекар по занает.
М-ј-т с-п-у- е л-к-р п- з-н-е-.
-------------------------------
Мојот сопруг е лекар по занает. 0 Moјot s--ro-gu ye----ka--p- za--y--.Moјot soproogu ye lyekar po zanayet.M-ј-t s-p-o-g- y- l-e-a- p- z-n-y-t-------------------------------------Moјot soproogu ye lyekar po zanayet.
И-з-ра-с-ве--то-ос---р-ва-е - в---ко.
И здравственото осигурување е високо.
И з-р-в-т-е-о-о о-и-у-у-а-е е в-с-к-.
-------------------------------------
И здравственото осигурување е високо. 0 I --r----vy--ot-----guo---o-a-y- ye----o--.I zdravstvyenoto osiguooroovaњye ye visoko.I z-r-v-t-y-n-t- o-i-u-o-o-v-њ-e y- v-s-k-.-------------------------------------------I zdravstvyenoto osiguooroovaњye ye visoko.
Што --ка--д- -ид--?
Што сакаш да бидеш?
Ш-о с-к-ш д- б-д-ш-
-------------------
Што сакаш да бидеш? 0 Shto--ak-s--da b-dy--h?Shto sakash da bidyesh?S-t- s-k-s- d- b-d-e-h------------------------Shto sakash da bidyesh?
Ја--с---- -а с-уд-р-м-на---и----ит-т-т.
Јас сакам да студирам на универзитетот.
Ј-с с-к-м д- с-у-и-а- н- у-и-е-з-т-т-т-
---------------------------------------
Јас сакам да студирам на универзитетот. 0 Јa--sa-am -a stoo------n- -oni-yer--t---ot.Јas sakam da stoodiram na oonivyerzityetot.Ј-s s-k-m d- s-o-d-r-m n- o-n-v-e-z-t-e-o-.-------------------------------------------Јas sakam da stoodiram na oonivyerzityetot.
Ј-с с-м-н--пр-к-- во -т--нс-во.
Јас сум на пракса во странство.
Ј-с с-м н- п-а-с- в- с-р-н-т-о-
-------------------------------
Јас сум на пракса во странство. 0 Јas s-om-n- -r--s-----s--a-stv-.Јas soom na praksa vo stranstvo.Ј-s s-o- n- p-a-s- v- s-r-n-t-o---------------------------------Јas soom na praksa vo stranstvo.
О-а-- -ојо---е-.
Ова е мојот шеф.
О-а е м-ј-т ш-ф-
----------------
Ова е мојот шеф. 0 Ov- -- -oјo- shyef.Ova ye moјot shyef.O-a y- m-ј-t s-y-f--------------------Ova ye moјot shyef.
В--о--а----ј- и-а п---н--у н--р-----ни.
Во оваа земја има премногу невработени.
В- о-а- з-м-а и-а п-е-н-г- н-в-а-о-е-и-
---------------------------------------
Во оваа земја има премногу невработени. 0 V----a---ye-ј--i-a p---mno---o---evr--ot-e-i.Vo ovaa zyemјa ima pryemnoguoo nyevrabotyeni.V- o-a- z-e-ј- i-a p-y-m-o-u-o n-e-r-b-t-e-i----------------------------------------------Vo ovaa zyemјa ima pryemnoguoo nyevrabotyeni.
Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi.
Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije.
Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo.
Zašto je to tako?
Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe?
Razlog za to leži u našem razvoju.
Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme.
Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik.
Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli.
Naučnici su proveli različita ispitivanja s djecom.
Pritom su došli do zanimljivog otkrića.
Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga.
Početak jezika je ujedno i početak pamćenja.
Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine.
Svakoga dana doživljavaju nove stvari.
U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića.
Pa ipak sve to nestane.
Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom.
Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv.
Autobiografsko pamćenje pohranjuje lična iskustva.
Ono funkcionira kao dnevnik.
U njemu se sprema sve što je važno za naš život.
Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet.
No njegov razvitak zavisio od usvajanja maternjeg jezika.
Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom.
Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu.
One su pohranjene negdje u našem mozgu.
Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?