Knjiga fraza

bs trebati – htjeti   »   sr требати – хтети

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [шездесет и девет]

69 [šezdeset i devet]

требати – хтети

[trebati – hteti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Ja trebam krevet. Ј- тр-----кр-в-т. Ја требам кревет. Ј- т-е-а- к-е-е-. ----------------- Ја требам кревет. 0
Ja --e-----r----. Ja trebam krevet. J- t-e-a- k-e-e-. ----------------- Ja trebam krevet.
Ja hoću spavati. Ја х--- спа---и. Ја хоћу спавати. Ј- х-ћ- с-а-а-и- ---------------- Ја хоћу спавати. 0
Ja -oc-u s-a--t-. Ja hoc-u spavati. J- h-c-u s-a-a-i- ----------------- Ja hoću spavati.
Ima li ovdje krevet? Има л- --д- -рев-т? Има ли овде кревет? И-а л- о-д- к-е-е-? ------------------- Има ли овде кревет? 0
I-- -i -vd- -r---t? Ima li ovde krevet? I-a l- o-d- k-e-e-? ------------------- Ima li ovde krevet?
Ja trebam lampu. Ј- --е-ам --мпу. Ја требам лампу. Ј- т-е-а- л-м-у- ---------------- Ја требам лампу. 0
Ja tre--- l-mpu. Ja trebam lampu. J- t-e-a- l-m-u- ---------------- Ja trebam lampu.
Ja hoću čitati. Ја-хоћу ----т-. Ја хоћу читати. Ј- х-ћ- ч-т-т-. --------------- Ја хоћу читати. 0
Ja -oću-či--ti. Ja hoc-u čitati. J- h-c-u č-t-t-. ---------------- Ja hoću čitati.
Ima li ovdje lampa? И-- л---вде--амп-? Има ли овде лампа? И-а л- о-д- л-м-а- ------------------ Има ли овде лампа? 0
Im--li-o--- -am-a? Ima li ovde lampa? I-a l- o-d- l-m-a- ------------------ Ima li ovde lampa?
Ja trebam telefon. Ј--т--ба----л---н. Ја требам телефон. Ј- т-е-а- т-л-ф-н- ------------------ Ја требам телефон. 0
J- tre-am -ele--n. Ja trebam telefon. J- t-e-a- t-l-f-n- ------------------ Ja trebam telefon.
Ja hoću telefonirati. Ја-же-и--те---о-и-а--. Ја желим телефонирати. Ј- ж-л-м т-л-ф-н-р-т-. ---------------------- Ја желим телефонирати. 0
J--ž-l---t---fonir---. Ja želim telefonirati. J- ž-l-m t-l-f-n-r-t-. ---------------------- Ja želim telefonirati.
Ima li ovdje telefon? Има -и-ов-- -еле--н? Има ли овде телефон? И-а л- о-д- т-л-ф-н- -------------------- Има ли овде телефон? 0
I-- l- -vd--te-----? Ima li ovde telefon? I-a l- o-d- t-l-f-n- -------------------- Ima li ovde telefon?
Ja trebam jednu kameru. Ј----е--- --дну к-м-ру. Ја требам једну камеру. Ј- т-е-а- ј-д-у к-м-р-. ----------------------- Ја требам једну камеру. 0
J---r---m -e-nu------u. Ja trebam jednu kameru. J- t-e-a- j-d-u k-m-r-. ----------------------- Ja trebam jednu kameru.
Ja hoću fotografisati. Ја-х-ћу---т-гр-------. Ја хоћу фотографисати. Ј- х-ћ- ф-т-г-а-и-а-и- ---------------------- Ја хоћу фотографисати. 0
J- -o--u-fot---af-s---. Ja hoc-u fotografisati. J- h-c-u f-t-g-a-i-a-i- ----------------------- Ja hoću fotografisati.
Ima li ovdje kamera? И-а-л- -----к-мер-? Има ли овде камера? И-а л- о-д- к-м-р-? ------------------- Има ли овде камера? 0
I-a -i---d---a-e--? Ima li ovde kamera? I-a l- o-d- k-m-r-? ------------------- Ima li ovde kamera?
Ja trebam kompjuter. Ја т--б---ком-ју---. Ја требам компјутер. Ј- т-е-а- к-м-ј-т-р- -------------------- Ја требам компјутер. 0
J---r-b-m--om--u-e-. Ja trebam kompjuter. J- t-e-a- k-m-j-t-r- -------------------- Ja trebam kompjuter.
Ja hoću da pošaljem email. Ј----ћ- д- ---аљем е--аил. Ја хоћу да пошаљем е-маил. Ј- х-ћ- д- п-ш-љ-м е-м-и-. -------------------------- Ја хоћу да пошаљем е-маил. 0
J- --ć- -a--o-alje- --m-i-. Ja hoc-u da pošaljem e-mail. J- h-c-u d- p-š-l-e- e-m-i-. ---------------------------- Ja hoću da pošaljem e-mail.
Ima li ovdje kompjuter? И-а л- о--- -о--јут-р? Има ли овде компјутер? И-а л- о-д- к-м-ј-т-р- ---------------------- Има ли овде компјутер? 0
Im--li--vd- -o-pj-t-r? Ima li ovde kompjuter? I-a l- o-d- k-m-j-t-r- ---------------------- Ima li ovde kompjuter?
Ja trebam hemijsku olovku. Ј---ре-а- хеми-ску---о-к-. Ја требам хемијску оловку. Ј- т-е-а- х-м-ј-к- о-о-к-. -------------------------- Ја требам хемијску оловку. 0
J------am he--j--- olovku. Ja trebam hemijsku olovku. J- t-e-a- h-m-j-k- o-o-k-. -------------------------- Ja trebam hemijsku olovku.
Ja hoću da pišem nešto. Ја---ћу да-п-----н---о. Ја хоћу да пишем нешто. Ј- х-ћ- д- п-ш-м н-ш-о- ----------------------- Ја хоћу да пишем нешто. 0
Ja-----u-d- pi-----e-to. Ja hoc-u da pišem nešto. J- h-c-u d- p-š-m n-š-o- ------------------------ Ja hoću da pišem nešto.
Ima li ovdje list papira i hemijska olovka? Им- -и-ов-е-ли-- --пир----хемиј----о---к-? Има ли овде лист папира и хемијска оловка? И-а л- о-д- л-с- п-п-р- и х-м-ј-к- о-о-к-? ------------------------------------------ Има ли овде лист папира и хемијска оловка? 0
Im---i-ov-e--i---pa-i-- --hem-jska--lov-a? Ima li ovde list papira i hemijska olovka? I-a l- o-d- l-s- p-p-r- i h-m-j-k- o-o-k-? ------------------------------------------ Ima li ovde list papira i hemijska olovka?

Mašinsko prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevodioci su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računarski jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevodilačkih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, mašinsko prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevodilački program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti hiljadama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računar može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računari ne mogu zamijeniti ljude. Nijedna mašina ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevodioci i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računariće u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...