短语手册

zh 认识,相识   »   bs Upoznati

3[三]

认识,相识

认识,相识

3 [tri]

Upoznati

选择您想要查看翻译的方式:   
中文(简体) 波斯尼亚语 播放 更多
你好 /喂 ! Z-r--o! Zdravo! Z-r-v-! ------- Zdravo! 0
你好 ! D-ba----n! Dobar dan! D-b-r d-n- ---------- Dobar dan! 0
你 好 吗 /最近 怎么 样 ? K-ko-s--? / -ako---? Kako ste? / Kako si? K-k- s-e- / K-k- s-? -------------------- Kako ste? / Kako si? 0
您 来自 欧洲 吗 ? Je-t------- -- E----e? Jeste li Vi iz Evrope? J-s-e l- V- i- E-r-p-? ---------------------- Jeste li Vi iz Evrope? 0
您 来自 美国 吗 ? Jeste--i-----z--meri-e? Jeste li Vi iz Amerike? J-s-e l- V- i- A-e-i-e- ----------------------- Jeste li Vi iz Amerike? 0
您 来自 亚洲 吗 ? Jest---- -i iz---i--? Jeste li Vi iz Azije? J-s-e l- V- i- A-i-e- --------------------- Jeste li Vi iz Azije? 0
您 住在 哪一个 宾馆 ? U ko-e- h--e---st--smješten-? U kojem hotelu ste smješteni? U k-j-m h-t-l- s-e s-j-š-e-i- ----------------------------- U kojem hotelu ste smješteni? 0
您 在 这里 已经 多久 了 ? Ko--k---ug--s-- ve-------? Koliko dugo ste već ovdje? K-l-k- d-g- s-e v-ć o-d-e- -------------------------- Koliko dugo ste već ovdje? 0
您 要 停留 多久 ? K---ko -u-o -staje-e? Koliko dugo ostajete? K-l-k- d-g- o-t-j-t-? --------------------- Koliko dugo ostajete? 0
您 喜欢 这里 吗 ? D-p--- -- Vam -e-o----? Dopada li Vam se ovdje? D-p-d- l- V-m s- o-d-e- ----------------------- Dopada li Vam se ovdje? 0
您 在 这里 度假 吗 ? Jes-- l- -vd-e -- god--n--- --m-r-? Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? J-s-e l- o-d-e n- g-d-š-j-m o-m-r-? ----------------------------------- Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? 0
欢迎 您 到 我这儿 来 ! P-sje--te--- -ednom! Posjetite me jednom! P-s-e-i-e m- j-d-o-! -------------------- Posjetite me jednom! 0
这是 我的 住址 。 Ovo -e moja---res-. Ovo je moja adresa. O-o j- m-j- a-r-s-. ------------------- Ovo je moja adresa. 0
我们 明天 见面 吗 ? Ho-e-o--i-s- ---ra-vi-je-i? Hoćemo li se sutra vidjeti? H-ć-m- l- s- s-t-a v-d-e-i- --------------------------- Hoćemo li se sutra vidjeti? 0
我 很 抱歉, 我 已 有 安排 了 。 Žao-m--j-, imam ----s--ra--ešto -ogo--reno. Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. Ž-o m- j-, i-a- v-ć s-t-a n-š-o d-g-v-r-n-. ------------------------------------------- Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. 0
再见 ! Ćao!-- Zb-g--! Ćao! / Zbogom! Ć-o- / Z-o-o-! -------------- Ćao! / Zbogom! 0
再见 ! Do-i-en-a! Doviđenja! D-v-đ-n-a- ---------- Doviđenja! 0
一会儿 见 ! Do-u--oro! Do uskoro! D- u-k-r-! ---------- Do uskoro! 0

字母

我们可以通过语言来相互沟通。 我们告诉别人我们的所思所感。 书面文字同样具有这样的功能。 大部分语言都有自己的文字。 文字由字符构成。 这些字符可以以不同的形式出现。 许多文字以注音符号构成。 这些文字的注音符号被称之为字母。 一个字母就是一个图形字符的规则性组合。 这些字符又通过特定的组合规则组构词语。 每个字符都有一个固定的读音。 ‘Alphabet’这个单词起源于希腊语。 希腊语里的前二个字母分别叫作‘Alpha’和‘Beta’。 历史上曾经有过许多不一样的字母。 早在三千多年前人类就已经在使用文字符号。 文字符号在古代是神秘的象征。 只有极少数人才知道它们的真正含义。 后来这些字符失去了它们的象征特性。 今天的字母已经没有任何意思。 它们只有在与其它字母组合时才能产生涵义。 而像汉语的象形文字则是以另外一种形式在起作用。 象形文字就像一幅画,蕴含着画面所指向的涵义。 当我们书写时,我们的思维也在编码。 我们运用文字符号记录我们的知识。 我们的大脑学会了如何对字母进行解码。 字符构成了词汇,词汇构成了思想。 因此一篇文章可以流传千年而不衰。 并且仍然能够被读者所理解…