좀 -와주--어-?
좀 도와주시겠어요?
좀 도-주-겠-요-
----------
좀 도와주시겠어요? 0 j-m d--a-us--es--eoy-?jom dowajusigess-eoyo?j-m d-w-j-s-g-s---o-o-----------------------jom dowajusigess-eoyo?
그- -음 --쪽으로-백-미터 -세-.
그런 다음 오른쪽으로 백 미터 가세요.
그- 다- 오-쪽-로 백 미- 가-요-
---------------------
그런 다음 오른쪽으로 백 미터 가세요. 0 geu---n d----- ---u--------l- b-e- m--eo---s-y-.geuleon da-eum oleunjjog-eulo baeg miteo gaseyo.g-u-e-n d---u- o-e-n-j-g-e-l- b-e- m-t-o g-s-y-.------------------------------------------------geuleon da-eum oleunjjog-eulo baeg miteo gaseyo.
제 -를 따라와도--요.
제 차를 따라와도 돼요.
제 차- 따-와- 돼-.
-------------
제 차를 따라와도 돼요. 0 j--c-a---- t---awado -w-eyo.je chaleul ttalawado dwaeyo.j- c-a-e-l t-a-a-a-o d-a-y-.----------------------------je chaleul ttalawado dwaeyo.
세 -째----이 -올-때----세-.
세 번째 신호등이 나올 때까지 가세요.
세 번- 신-등- 나- 때-지 가-요-
---------------------
세 번째 신호등이 나올 때까지 가세요. 0 s---e----ae sinh-de-------ao- tt--k--ji -a-eyo.se beonjjae sinhodeung-i naol ttaekkaji gaseyo.s- b-o-j-a- s-n-o-e-n--- n-o- t-a-k-a-i g-s-y-.-----------------------------------------------se beonjjae sinhodeung-i naol ttaekkaji gaseyo.
그- -음----- 처음 -----가-요.
그런 다음 오른쪽에 처음 길로 들어가세요.
그- 다- 오-쪽- 처- 길- 들-가-요-
-----------------------
그런 다음 오른쪽에 처음 길로 들어가세요. 0 g-u--o------u--o-e---jo--e cheo--m--i-l----ul-e-g--e-o.geuleon da-eum oleunjjog-e cheoeum gillo deul-eogaseyo.g-u-e-n d---u- o-e-n-j-g-e c-e-e-m g-l-o d-u---o-a-e-o--------------------------------------------------------geuleon da-eum oleunjjog-e cheoeum gillo deul-eogaseyo.
그---지- --- --세요.
그냥 마지막 역에서 내리세요.
그- 마-막 역-서 내-세-.
----------------
그냥 마지막 역에서 내리세요. 0 geu-yan- -aji-ag-y-----s-- --elis--o.geunyang majimag yeog-eseo naeliseyo.g-u-y-n- m-j-m-g y-o---s-o n-e-i-e-o--------------------------------------geunyang majimag yeog-eseo naeliseyo.
Kad se želimo izraziti, koristimo jezik.
Životinje takođe imaju svoj jezik.
I koriste ga točno kao ljudi.
To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije.
U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik.
Čak i termiti međusobno komuniciraju.
Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju.
Na taj način upozoravaju jedni druge.
Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava.
Pčele komuniciraju putem plesa.
Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana.
Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko.
Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva.
Slonovi jednim drugima takođe šalju različite zvučne signale.
Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu.
Većina životinjskih jezika je jako složena.
Sastoje se od kombinacije različitih znakova.
Dakle, koriste se akustični, hemijski i optički signali.
Osim toga, životinje koriste različite gestove.
Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca.
On sada već zna kad se pas raduje.
Takođe zna kad mačke žele biti same.
Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike.
Mnogo znakova je potpuno suprotno.
Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole.
Međutim, oni se samo ne razumiju.
To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka.
Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Da li ste to znali?
Srpski je maternji jezik oko 12 miliona ljudi.
Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Evrope.
Srpski spada u južnoslavenske jezike.
U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim.
Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični.
Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju.
Srpska azbuka ima 30 slova.
Za svako slovo postoji jasan izgovor.
Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima.
U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje.
U srpskom je slično.
Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu.
Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika.
To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju.
Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obavezno učiti srpski!