Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   ko 나라들과 언어들

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [다섯]

5 [daseos]

나라들과 언어들

[naladeulgwa eon-eodeul]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski korejski Igra Više
Džon je iz Londona. 존은-------어요. 존은 런던에서 왔어요. 존- 런-에- 왔-요- ------------ 존은 런던에서 왔어요. 0
j---eu- leond------eo --s-----o. jon-eun leondeon-eseo wass-eoyo. j-n-e-n l-o-d-o---s-o w-s---o-o- -------------------------------- jon-eun leondeon-eseo wass-eoyo.
London je u Velikoj Britaniji. 런-은 -국에--어요. 런던은 영국에 있어요. 런-은 영-에 있-요- ------------ 런던은 영국에 있어요. 0
l-o--eo----n-ye-ng------ --s-e--o. leondeon-eun yeong-gug-e iss-eoyo. l-o-d-o---u- y-o-g-g-g-e i-s-e-y-. ---------------------------------- leondeon-eun yeong-gug-e iss-eoyo.
On govori engleski. 그--영어- 해-. 그는 영어를 해요. 그- 영-를 해-. ---------- 그는 영어를 해요. 0
g----un-yeong----eu- -aey-. geuneun yeong-eoleul haeyo. g-u-e-n y-o-g-e-l-u- h-e-o- --------------------------- geuneun yeong-eoleul haeyo.
Marija je iz Madrida. 마-아는 마드-드-서---요. 마리아는 마드리드에서 왔어요. 마-아- 마-리-에- 왔-요- ---------------- 마리아는 마드리드에서 왔어요. 0
m-l-ane-- -a----i--u-seo-w-ss-eoyo. malianeun madeulideueseo wass-eoyo. m-l-a-e-n m-d-u-i-e-e-e- w-s---o-o- ----------------------------------- malianeun madeulideueseo wass-eoyo.
Madrid je u Španiji. 마드-드는-스페-- 있-요. 마드리드는 스페인에 있어요. 마-리-는 스-인- 있-요- --------------- 마드리드는 스페인에 있어요. 0
m-----id-un--- s-u-e-n-e -ss---yo. madeulideuneun seupein-e iss-eoyo. m-d-u-i-e-n-u- s-u-e-n-e i-s-e-y-. ---------------------------------- madeulideuneun seupein-e iss-eoyo.
Ona govori španski. 그녀- 스---를 -요. 그녀는 스페인어를 해요. 그-는 스-인-를 해-. ------------- 그녀는 스페인어를 해요. 0
g-u--e---un s----in-e-le-l---e-o. geunyeoneun seupein-eoleul haeyo. g-u-y-o-e-n s-u-e-n-e-l-u- h-e-o- --------------------------------- geunyeoneun seupein-eoleul haeyo.
Peter i Marta su iz Berlina. 피-- 마-타는 베---- 왔--. 피터와 마르타는 베를린에서 왔어요. 피-와 마-타- 베-린-서 왔-요- ------------------- 피터와 마르타는 베를린에서 왔어요. 0
pite--a m--e-t-neu--bele-l--n-ese--wass--oyo. piteowa maleutaneun beleullin-eseo wass-eoyo. p-t-o-a m-l-u-a-e-n b-l-u-l-n-e-e- w-s---o-o- --------------------------------------------- piteowa maleutaneun beleullin-eseo wass-eoyo.
Berlin je u Njemačkoj. 베-린은 -일에 -어-. 베를린은 독일에 있어요. 베-린- 독-에 있-요- ------------- 베를린은 독일에 있어요. 0
b-l-u-----eu--dog-i--e -s----yo. beleullin-eun dog-il-e iss-eoyo. b-l-u-l-n-e-n d-g-i--- i-s-e-y-. -------------------------------- beleullin-eun dog-il-e iss-eoyo.
Govorite li oboje njemački? 당------ 독어를 해요? 당신들 둘 다 독어를 해요? 당-들 둘 다 독-를 해-? --------------- 당신들 둘 다 독어를 해요? 0
d---s-n---- --l--- -o--e----- h----? dangsindeul dul da dog-eoleul haeyo? d-n-s-n-e-l d-l d- d-g-e-l-u- h-e-o- ------------------------------------ dangsindeul dul da dog-eoleul haeyo?
London je glavni grad. 런-은----요. 런던은 수도예요. 런-은 수-예-. --------- 런던은 수도예요. 0
leo-de-n--u- s-d--ey-. leondeon-eun sudoyeyo. l-o-d-o---u- s-d-y-y-. ---------------------- leondeon-eun sudoyeyo.
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. 마드----베를린도--도예요. 마드리드와 베를린도 수도예요. 마-리-와 베-린- 수-예-. ---------------- 마드리드와 베를린도 수도예요. 0
mad-u--d-u-a b-------n-o--u-oyeyo. madeulideuwa beleullindo sudoyeyo. m-d-u-i-e-w- b-l-u-l-n-o s-d-y-y-. ---------------------------------- madeulideuwa beleullindo sudoyeyo.
Glavni gradovi su veliki i bučni. 이-수도-은--고 --러워요. 이 수도들은 크고 시끄러워요. 이 수-들- 크- 시-러-요- ---------------- 이 수도들은 크고 시끄러워요. 0
i----o-e-l---- k-u---si--e--eo---o. i sudodeul-eun keugo sikkeuleowoyo. i s-d-d-u---u- k-u-o s-k-e-l-o-o-o- ----------------------------------- i sudodeul-eun keugo sikkeuleowoyo.
Francuska je u Evropi. 프랑-는 유-에-있--. 프랑스는 유럽에 있어요. 프-스- 유-에 있-요- ------------- 프랑스는 유럽에 있어요. 0
p-u-a--seu---n----eo--- i-s-eo-o. peulangseuneun yuleob-e iss-eoyo. p-u-a-g-e-n-u- y-l-o--- i-s-e-y-. --------------------------------- peulangseuneun yuleob-e iss-eoyo.
Egipat je u Africi. 이집---아프----있-요. 이집트는 아프리카에 있어요. 이-트- 아-리-에 있-요- --------------- 이집트는 아프리카에 있어요. 0
i---t--n----a---l--a-e --s----o. ijibteuneun apeulika-e iss-eoyo. i-i-t-u-e-n a-e-l-k--- i-s-e-y-. -------------------------------- ijibteuneun apeulika-e iss-eoyo.
Japan je u Aziji. 일-은------있어요. 일본은 아시아에 있어요. 일-은 아-아- 있-요- ------------- 일본은 아시아에 있어요. 0
ilb------ asia---i---e--o. ilbon-eun asia-e iss-eoyo. i-b-n-e-n a-i--- i-s-e-y-. -------------------------- ilbon-eun asia-e iss-eoyo.
Kanada je u Sjevernoj Americi. 캐--- 북-에 있어-. 캐나다는 북미에 있어요. 캐-다- 북-에 있-요- ------------- 캐나다는 북미에 있어요. 0
ka----an--- -u-mi- -ss-e-y-. kaenadaneun bugmie iss-eoyo. k-e-a-a-e-n b-g-i- i-s-e-y-. ---------------------------- kaenadaneun bugmie iss-eoyo.
Panama je u Srednjoj Americi. 파--는---에-있--. 파나마는 중미에 있어요. 파-마- 중-에 있-요- ------------- 파나마는 중미에 있어요. 0
p--a-a--un j-ngm----ss-eo-o. panamaneun jungmie iss-eoyo. p-n-m-n-u- j-n-m-e i-s-e-y-. ---------------------------- panamaneun jungmie iss-eoyo.
Brazil je u Južnoj Americi. 브라-은 남---있-요. 브라질은 남미에 있어요. 브-질- 남-에 있-요- ------------- 브라질은 남미에 있어요. 0
b--l-j----un--amm-- is----yo. beulajil-eun nammie iss-eoyo. b-u-a-i---u- n-m-i- i-s-e-y-. ----------------------------- beulajil-eun nammie iss-eoyo.

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!