Ја- -и-с-----/-----ла --е---иле--за-Прага.
Јас би сакал / сакала еден билет за Прага.
Ј-с б- с-к-л / с-к-л- е-е- б-л-т з- П-а-а-
------------------------------------------
Јас би сакал / сакала еден билет за Прага. 0 Јa---- sa--l---sa-a-- y-dy----ilyet za ---g-a.Јas bi sakal / sakala yedyen bilyet za Pragua.Ј-s b- s-k-l / s-k-l- y-d-e- b-l-e- z- P-a-u-.----------------------------------------------Јas bi sakal / sakala yedyen bilyet za Pragua.
Кога -рист-г--в--воз-т--о-Амст-----?
Кога пристигнува возот во Амстердам?
К-г- п-и-т-г-у-а в-з-т в- А-с-е-д-м-
------------------------------------
Кога пристигнува возот во Амстердам? 0 K---a ----t-----o-a ----t--o-A--t-e-da-?Kogua pristigunoova vozot vo Amstyerdam?K-g-a p-i-t-g-n-o-a v-z-t v- A-s-y-r-a-?----------------------------------------Kogua pristigunoova vozot vo Amstyerdam?
Да-и---р-- д- се-п--кач-в--?
Дали морам да се прекачувам?
Д-л- м-р-м д- с- п-е-а-у-а-?
----------------------------
Дали морам да се прекачувам? 0 Da-- -o-a--d-------ry-ka-hoovam?Dali moram da sye pryekachoovam?D-l- m-r-m d- s-e p-y-k-c-o-v-m---------------------------------Dali moram da sye pryekachoovam?
И----и -аг-н-з---пие-е -о во---?
Има ли вагон за спиење во возот?
И-а л- в-г-н з- с-и-њ- в- в-з-т-
--------------------------------
Има ли вагон за спиење во возот? 0 Ima--i--a-u-n z-----ye-y--vo -ozo-?Ima li vaguon za spiyeњye vo vozot?I-a l- v-g-o- z- s-i-e-y- v- v-z-t------------------------------------Ima li vaguon za spiyeњye vo vozot?
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom smjeru do Brisela.
Б- -акал---с--а-- --мо з----т-в-ње-в- е-е---ра--- -- Б---ел.
Би сакал / сакала само за патување во еден правец за Брисел.
Б- с-к-л / с-к-л- с-м- з- п-т-в-њ- в- е-е- п-а-е- з- Б-и-е-.
------------------------------------------------------------
Би сакал / сакала само за патување во еден правец за Брисел. 0 B- --k-- /-----l- ---o-za p-to--a--e -o-y---en ----y--- za B---y--.Bi sakal / sakala samo za patoovaњye vo yedyen pravyetz za Brisyel.B- s-k-l / s-k-l- s-m- z- p-t-o-a-y- v- y-d-e- p-a-y-t- z- B-i-y-l--------------------------------------------------------------------Bi sakal / sakala samo za patoovaњye vo yedyen pravyetz za Brisyel.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom smjeru do Brisela.
Би сакал / сакала само за патување во еден правец за Брисел.
Bi sakal / sakala samo za patoovaњye vo yedyen pravyetz za Brisyel.
Я хотел бы / хотела бы обратный билет из Копенгагена.
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje?
К-л-у--ини ед----есто--о--аг-но- за с--е--?
Колку чини едно место во вагонот за спиење?
К-л-у ч-н- е-н- м-с-о в- в-г-н-т з- с-и-њ-?
-------------------------------------------
Колку чини едно место во вагонот за спиење? 0 Kol--o--hi-i ye-no----st- vo-v-gu-not-za--p-y-њy-?Kolkoo chini yedno myesto vo vaguonot za spiyeњye?K-l-o- c-i-i y-d-o m-e-t- v- v-g-o-o- z- s-i-e-y-?--------------------------------------------------Kolkoo chini yedno myesto vo vaguonot za spiyeњye?
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje?
Колку чини едно место во вагонот за спиење?
Kolkoo chini yedno myesto vo vaguonot za spiyeњye?
Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja.
Stoga niti naš jezik ne može stagnirati.
On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan.
Ta promjena može pogoditi sva područja jezika.
Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte.
Fonološka promjena pogađa zvučni sustav jezika.
Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi.
Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara.
Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu.
Razlozi jezične promjene su različiti.
Često postoje ekonomski razlozi.
Govornici ili spisatelji žele uštedjeti na vremenu ili naporu.
Stoga pojednostavljuju svoj jezik.
Inovacije također potiču jezičnu promjenu.
To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari.
Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi.
Jezična je promjena većinom neplanirana.
To je prirodan proces i često se dešava automatski.
Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik.
To čine kada žele postići određeni učinak.
Utjecaj stranih jezika također potiče jezične promjene.
To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije.
Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike.
Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi.
One se nazivaju anglicizmima.
Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo.
Istovremeno je ona pozitivan znak.
Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Dali si znao?
Perzijski jezik spada u iranske jezike.
Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu.
Ali i u drugim zemljama je to važan jezik.
Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija.
Za oko 70 milijuna ljudi perzijski je materinski jezik.
Njima se pridružuje još 50 milijuna ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom.
U ovisnosti od regije koriste se različiti dijalekti.
U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom.
Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik.
Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede.
Persijski ne poznaje gramatički član.
Takođe nema ni gramatičkog roda.
Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta.
Tko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu.
A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...