Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   mk Набавки

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [педесет и еден]

51 [pyedyesyet i yedyen]

Набавки

[Nabavki]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Hoću u knjižnicu. Сакам да-одам -о-би-ли-т--а--. Сакам да одам во библиотеката. С-к-м д- о-а- в- б-б-и-т-к-т-. ------------------------------ Сакам да одам во библиотеката. 0
S-k-- d---d----- -ibl---ye----. Sakam da odam vo bibliotyekata. S-k-m d- o-a- v- b-b-i-t-e-a-a- ------------------------------- Sakam da odam vo bibliotyekata.
Hoću u knjižaru. С-кам--а-о-ам----кн-ж-рницата. Сакам да одам во книжарницата. С-к-м д- о-а- в- к-и-а-н-ц-т-. ------------------------------ Сакам да одам во книжарницата. 0
S-k-m-d---dam -- k-i-a-----at-. Sakam da odam vo kniʐarnitzata. S-k-m d- o-a- v- k-i-a-n-t-a-a- ------------------------------- Sakam da odam vo kniʐarnitzata.
Hoću do kioska. Са--- -а ода- -- т-аф----а. Сакам да одам до трафиката. С-к-м д- о-а- д- т-а-и-а-а- --------------------------- Сакам да одам до трафиката. 0
S-k-m-----dam-d--tra-i-ata. Sakam da odam do trafikata. S-k-m d- o-a- d- t-a-i-a-a- --------------------------- Sakam da odam do trafikata.
Hoću posuditi knjigu. Сак---да -зна-м----д--------. Сакам да изнајмам една книга. С-к-м д- и-н-ј-а- е-н- к-и-а- ----------------------------- Сакам да изнајмам една книга. 0
Sa--- ---izn----m--edna---i--a. Sakam da iznaјmam yedna knigua. S-k-m d- i-n-ј-a- y-d-a k-i-u-. ------------------------------- Sakam da iznaјmam yedna knigua.
Hoću kupiti knjigu. Са-а---а -уп-- ед-а--н-г-. Сакам да купам една книга. С-к-м д- к-п-м е-н- к-и-а- -------------------------- Сакам да купам една книга. 0
S--am -a-koop-m y--na kn-gu-. Sakam da koopam yedna knigua. S-k-m d- k-o-a- y-d-a k-i-u-. ----------------------------- Sakam da koopam yedna knigua.
Hoću kupiti novine. Са--- -а к--ам еден ---н--. Сакам да купам еден весник. С-к-м д- к-п-м е-е- в-с-и-. --------------------------- Сакам да купам еден весник. 0
Sakam--a-ko-pam ye-------esnik. Sakam da koopam yedyen vyesnik. S-k-m d- k-o-a- y-d-e- v-e-n-k- ------------------------------- Sakam da koopam yedyen vyesnik.
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. Са--м д- -дам во---б-ио--к-та, за -а из-ај-а- ед---к----. Сакам да одам во библиотеката, за да изнајмам една книга. С-к-м д- о-а- в- б-б-и-т-к-т-, з- д- и-н-ј-а- е-н- к-и-а- --------------------------------------------------------- Сакам да одам во библиотеката, за да изнајмам една книга. 0
S-kam -- o--m -o-b--l-----k---,--a d- i--a-mam yed-----igua. Sakam da odam vo bibliotyekata, za da iznaјmam yedna knigua. S-k-m d- o-a- v- b-b-i-t-e-a-a- z- d- i-n-ј-a- y-d-a k-i-u-. ------------------------------------------------------------ Sakam da odam vo bibliotyekata, za da iznaјmam yedna knigua.
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. Са----да о-а--------жар---ат-,-з- -а-ку--- -----книга. Сакам да одам во книжарницата, за да купам една книга. С-к-м д- о-а- в- к-и-а-н-ц-т-, з- д- к-п-м е-н- к-и-а- ------------------------------------------------------ Сакам да одам во книжарницата, за да купам една книга. 0
S-k--------am vo----ʐ-rni----a, -a da -----m --d-a kn-gu-. Sakam da odam vo kniʐarnitzata, za da koopam yedna knigua. S-k-m d- o-a- v- k-i-a-n-t-a-a- z- d- k-o-a- y-d-a k-i-u-. ---------------------------------------------------------- Sakam da odam vo kniʐarnitzata, za da koopam yedna knigua.
Hoću ići do kioska da kupim novine. С-ка- -а-------о-т-аф----а,-за д--ку-а------ в--ни-. Сакам да одам до трафиката, за да купам еден весник. С-к-м д- о-а- д- т-а-и-а-а- з- д- к-п-м е-е- в-с-и-. ---------------------------------------------------- Сакам да одам до трафиката, за да купам еден весник. 0
S--a---a--d----- tr-fi-a--, za -a -------y-dy-n ---s-i-. Sakam da odam do trafikata, za da koopam yedyen vyesnik. S-k-m d- o-a- d- t-a-i-a-a- z- d- k-o-a- y-d-e- v-e-n-k- -------------------------------------------------------- Sakam da odam do trafikata, za da koopam yedyen vyesnik.
Hoću kod optičara. Са-ам----ода- к-ј--п-и-а---. Сакам да одам кај оптичарот. С-к-м д- о-а- к-ј о-т-ч-р-т- ---------------------------- Сакам да одам кај оптичарот. 0
Saka--da --am--a------c--ro-. Sakam da odam kaј opticharot. S-k-m d- o-a- k-ј o-t-c-a-o-. ----------------------------- Sakam da odam kaј opticharot.
Hoću u supermarket. Са--- -- -д----о ---е-мар-е--т. Сакам да одам во супермаркетот. С-к-м д- о-а- в- с-п-р-а-к-т-т- ------------------------------- Сакам да одам во супермаркетот. 0
S-kam da---a--v- so--ye----k---o-. Sakam da odam vo soopyermarkyetot. S-k-m d- o-a- v- s-o-y-r-a-k-e-o-. ---------------------------------- Sakam da odam vo soopyermarkyetot.
Hoću kod pekara. С------а---ам---ј п-к-р-т. Сакам да одам кај пекарот. С-к-м д- о-а- к-ј п-к-р-т- -------------------------- Сакам да одам кај пекарот. 0
Sak-m-d- odam-k-- ---k-ro-. Sakam da odam kaј pyekarot. S-k-m d- o-a- k-ј p-e-a-o-. --------------------------- Sakam da odam kaј pyekarot.
Hoću kupiti naočale. Сака- д--купа--очи--. Сакам да купам очила. С-к-м д- к-п-м о-и-а- --------------------- Сакам да купам очила. 0
Sa--m -a-k-o-a- ochi-a. Sakam da koopam ochila. S-k-m d- k-o-a- o-h-l-. ----------------------- Sakam da koopam ochila.
Hoću kupiti voće i povrće. Са----д--к--а- ---ш-----зеле-чук. Сакам да купам овошје и зеленчук. С-к-м д- к-п-м о-о-ј- и з-л-н-у-. --------------------------------- Сакам да купам овошје и зеленчук. 0
S--am-d---oo-a----o-h--e---z-e-ye-ch-ok. Sakam da koopam ovoshјye i zyelyenchook. S-k-m d- k-o-a- o-o-h-y- i z-e-y-n-h-o-. ---------------------------------------- Sakam da koopam ovoshјye i zyelyenchook.
Hoću kupiti žemlje i kruh. Са-ам да----а--л-пч--а и-л--. Сакам да купам лепчиња и леб. С-к-м д- к-п-м л-п-и-а и л-б- ----------------------------- Сакам да купам лепчиња и леб. 0
Saka- d----o--m--yep---њ--- l-eb. Sakam da koopam lyepchiњa i lyeb. S-k-m d- k-o-a- l-e-c-i-a i l-e-. --------------------------------- Sakam da koopam lyepchiњa i lyeb.
Hoću do optičara da kupim naočale. Сака--да ода--к-- --тичаро-, за--а --п-м-оч-ла. Сакам да одам кај оптичарот, за да купам очила. С-к-м д- о-а- к-ј о-т-ч-р-т- з- д- к-п-м о-и-а- ----------------------------------------------- Сакам да одам кај оптичарот, за да купам очила. 0
S-k---------- --- opt-c--r-t--z- -- ko-p-m-ochi-a. Sakam da odam kaј opticharot, za da koopam ochila. S-k-m d- o-a- k-ј o-t-c-a-o-, z- d- k-o-a- o-h-l-. -------------------------------------------------- Sakam da odam kaј opticharot, za da koopam ochila.
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Са--м--а ---м-в- су-е--а--ет--, -а ---к-па--о-ош---и -е---чу-. Сакам да одам во супермаркетот, за да купам овошје и зеленчук. С-к-м д- о-а- в- с-п-р-а-к-т-т- з- д- к-п-м о-о-ј- и з-л-н-у-. -------------------------------------------------------------- Сакам да одам во супермаркетот, за да купам овошје и зеленчук. 0
S-kam----od-m vo-s--p--r----y---t---- da k-opam-ov---ј-e---zyely------k. Sakam da odam vo soopyermarkyetot, za da koopam ovoshјye i zyelyenchook. S-k-m d- o-a- v- s-o-y-r-a-k-e-o-, z- d- k-o-a- o-o-h-y- i z-e-y-n-h-o-. ------------------------------------------------------------------------ Sakam da odam vo soopyermarkyetot, za da koopam ovoshјye i zyelyenchook.
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. Са-а- --------к-ј -е---о-- за--а к-пам -епч--а-и -еб. Сакам да одам кај пекарот, за да купам лепчиња и леб. С-к-м д- о-а- к-ј п-к-р-т- з- д- к-п-м л-п-и-а и л-б- ----------------------------------------------------- Сакам да одам кај пекарот, за да купам лепчиња и леб. 0
S-ka-----od-m -a--py-kar-t- ------ko--a- -ye---iњa-- l--b. Sakam da odam kaј pyekarot, za da koopam lyepchiњa i lyeb. S-k-m d- o-a- k-ј p-e-a-o-, z- d- k-o-a- l-e-c-i-a i l-e-. ---------------------------------------------------------- Sakam da odam kaј pyekarot, za da koopam lyepchiњa i lyeb.

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!