短语手册

zh 感受   »   sl Čustva

56[五十六]

感受

感受

56 [šestinpetdeset]

Čustva

选择您想要查看翻译的方式:   
中文(简体) 斯洛文尼亚语 播放 更多
有 兴趣 Uži-a-i Uživati U-i-a-i ------- Uživati 0
我们 有 兴趣 。 Mi --i-a-o-(-----a-- -------o)--- M-d---------)--ž-vava-(se-ima-a--ri-etn--. Mi uživamo (se imamo prijetno). / Midva (Medve) uživava (se imava prijetno). M- u-i-a-o (-e i-a-o p-i-e-n-)- / M-d-a (-e-v-) u-i-a-a (-e i-a-a p-i-e-n-)- ---------------------------------------------------------------------------- Mi uživamo (se imamo prijetno). / Midva (Medve) uživava (se imava prijetno). 0
我们 没有 兴趣 。 N- u-iva-o (-ž-v-va-. Ne uživamo (uživava). N- u-i-a-o (-ž-v-v-)- --------------------- Ne uživamo (uživava). 0
害怕 b-ti-se bati se b-t- s- ------- bati se 0
我 害怕 。 Boj-m s-. Bojim se. B-j-m s-. --------- Bojim se. 0
我 不 害怕 。 N---oj-- s-. Ne bojim se. N- b-j-m s-. ------------ Ne bojim se. 0
有 时间 im----č-s imeti čas i-e-i č-s --------- imeti čas 0
他 有 时间 。 On --a-č-s. On ima čas. O- i-a č-s- ----------- On ima čas. 0
他 没有 时间 。 O- --m----s-. On nima časa. O- n-m- č-s-. ------------- On nima časa. 0
觉得 无聊 dolg-čas--i-se dolgočasiti se d-l-o-a-i-i s- -------------- dolgočasiti se 0
她 觉得 很 无聊 。 O---se--o-go---i----j-j--- --l---s-) Ona se dolgočasi. (Njej je dolgčas.) O-a s- d-l-o-a-i- (-j-j j- d-l-č-s-) ------------------------------------ Ona se dolgočasi. (Njej je dolgčas.) 0
她 不 觉得 无聊 。 O---s- ne-d---o-asi- (-je- n--d--gča-.) Ona se ne dolgočasi. (Njej ni dolgčas.) O-a s- n- d-l-o-a-i- (-j-j n- d-l-č-s-) --------------------------------------- Ona se ne dolgočasi. (Njej ni dolgčas.) 0
饿 bi-i lač-n biti lačen b-t- l-č-n ---------- biti lačen 0
你们 饿 了 吗 ? Ali-s-e-l-čni? Ali ste lačni? A-i s-e l-č-i- -------------- Ali ste lačni? 0
你们 不饿 吗 ? A-i ----e---čni? Ali niste lačni? A-i n-s-e l-č-i- ---------------- Ali niste lačni? 0
口渴 b--- ž-jen biti žejen b-t- ž-j-n ---------- biti žejen 0
他们 口渴 。 Vi-st--žejni. (V--ste---j--.) Vi ste žejni. (Ve ste žejne.) V- s-e ž-j-i- (-e s-e ž-j-e-) ----------------------------- Vi ste žejni. (Ve ste žejne.) 0
他们 不 口渴 。 Vi-n---- --j--. -Ve -is-- žej-e-) Vi niste žejni. (Ve niste žejne.) V- n-s-e ž-j-i- (-e n-s-e ž-j-e-) --------------------------------- Vi niste žejni. (Ve niste žejne.) 0

密语

我们想通过语言向别人传达自己的思想感情。 因此语言最重要的任务就是达成沟通。 但是,也有人并不想所有人都理解。 因此他们发明了密语。 密语让人类着迷了几千年之久。 比如,尤利乌斯.恺撒就拥有个人密语。 他把编码信息散布到帝国各角落。 他的敌人因而无法解读这些信息。 密语是一种受保护的沟通。 我们可以通过密语将自己和其它人区分开来。 以展示自己独特的群体归属性。 我们为何要使用密语,这是有各种原因的。 情人间总爱写编码书信。 特定职业群体一直有专属密语。 比如,魔术家,小偷或商业人士。 然而,密语大多出于政治目的而被使用。 密语几乎在每次战争中都得到了发展。 军队和情报组织都有各自的密语专家。 研究编码的科学就是密码学。 现代编码建立在复杂的数学公式基础上。 对它们解码非常不容易。 如果没有编码语言,我们的生活将难以想象。 数据加密在今天随处可见。 从信用卡到电子邮件——所有东西都需要编码。 孩子尤其对密语感到兴奋。 他们喜欢跟朋友交换密信。 密语甚至有益于孩子的发展...... 因为密语能促进创造力和语言感受力!