В---е----мо-----утр- би-- -о-е.
Време ће можда сутра бити боље.
В-е-е ћ- м-ж-а с-т-а б-т- б-љ-.
-------------------------------
Време ће можда сутра бити боље. 0 V-e-e--́- mož-------a---ti bo--e.Vreme c-e možda sutra biti bolje.V-e-e c-e m-ž-a s-t-a b-t- b-l-e----------------------------------Vreme će možda sutra biti bolje.
Ја ----а-а--д-------ти б--е.
Ја се надам да ће бити боље.
Ј- с- н-д-м д- ћ- б-т- б-љ-.
----------------------------
Ја се надам да ће бити боље. 0 J--se ------da---e--i-i---lje.Ja se nadam da c-e biti bolje.J- s- n-d-m d- c-e b-t- b-l-e-------------------------------Ja se nadam da će biti bolje.
О---о-аз- сас--м-сиг--но.
Он долази сасвим сигурно.
О- д-л-з- с-с-и- с-г-р-о-
-------------------------
Он долази сасвим сигурно. 0 On -o-a-- --s-i--si-urn-.On dolazi sasvim sigurno.O- d-l-z- s-s-i- s-g-r-o--------------------------On dolazi sasvim sigurno.
Да--и ј--т- с-гурн-?
Да ли је то сигурно?
Д- л- ј- т- с-г-р-о-
--------------------
Да ли је то сигурно? 0 D---- je-t--s-g--n-?Da li je to sigurno?D- l- j- t- s-g-r-o---------------------Da li je to sigurno?
Знам -а----до---и.
Знам да он долази.
З-а- д- о- д-л-з-.
------------------
Знам да он долази. 0 Z--m-d- on -o--z-.Znam da on dolazi.Z-a- d- o- d-l-z-.------------------Znam da on dolazi.
Он ће -и------н-зват-.
Он ће сигурно назвати.
О- ћ- с-г-р-о н-з-а-и-
----------------------
Он ће сигурно назвати. 0 On--́-----u-no---zva-i.On c-e sigurno nazvati.O- c-e s-g-r-o n-z-a-i------------------------On će sigurno nazvati.
Ја в-р-ј-м -а ћ- наз--т-.
Ја верујем да ће назвати.
Ј- в-р-ј-м д- ћ- н-з-а-и-
-------------------------
Ја верујем да ће назвати. 0 J- ver--em -a c-e -a--a--.Ja verujem da c-e nazvati.J- v-r-j-m d- c-e n-z-a-i---------------------------Ja verujem da će nazvati.
В--о--- с---рно -т-р-.
Вино је сигурно старо.
В-н- ј- с-г-р-о с-а-о-
----------------------
Вино је сигурно старо. 0 V-n- -- s--ur-o---aro.Vino je sigurno staro.V-n- j- s-g-r-o s-a-o-----------------------Vino je sigurno staro.
Зна-е ----- -иг---о?
Знате ли то сигурно?
З-а-е л- т- с-г-р-о-
--------------------
Знате ли то сигурно? 0 Z-a-e l- to-------o?Znate li to sigurno?Z-a-e l- t- s-g-r-o---------------------Znate li to sigurno?
Ја п---п-ст---а---- је --аро.
Ја претпостављам да је старо.
Ј- п-е-п-с-а-љ-м д- ј- с-а-о-
-----------------------------
Ја претпостављам да је старо. 0 J--p-e--o-tavl-am-da-je -ta--.Ja pretpostavljam da je staro.J- p-e-p-s-a-l-a- d- j- s-a-o-------------------------------Ja pretpostavljam da je staro.
Наш ш-ф---бр--и-г----.
Наш шеф добро изгледа.
Н-ш ш-ф д-б-о и-г-е-а-
----------------------
Наш шеф добро изгледа. 0 N---š-- -o--o--z--eda.Naš šef dobro izgleda.N-š š-f d-b-o i-g-e-a-----------------------Naš šef dobro izgleda.
Сма--ам -а чак врл------о --гледа.
Сматрам да чак врло добро изгледа.
С-а-р-м д- ч-к в-л- д-б-о и-г-е-а-
----------------------------------
Сматрам да чак врло добро изгледа. 0 Sm---a- d- č-- vrlo d--r---zg---a.Smatram da čak vrlo dobro izgleda.S-a-r-m d- č-k v-l- d-b-o i-g-e-a-----------------------------------Smatram da čak vrlo dobro izgleda.
Ш-- сигу--о-им- де-ојку.
Шеф сигурно има девојку.
Ш-ф с-г-р-о и-а д-в-ј-у-
------------------------
Шеф сигурно има девојку. 0 Š----i-urno ----d-vo-k-.Šef sigurno ima devojku.Š-f s-g-r-o i-a d-v-j-u-------------------------Šef sigurno ima devojku.
В-ло-ј- м---ће--а има--е-ој-у.
Врло је могуће да има девојку.
В-л- ј- м-г-ћ- д- и-а д-в-ј-у-
------------------------------
Врло је могуће да има девојку. 0 V--o------g-ć---a i-a -e-oj--.Vrlo je moguc-e da ima devojku.V-l- j- m-g-c-e d- i-a d-v-j-u--------------------------------Vrlo je moguće da ima devojku.
Hispaania keel kuulub maailma keelte hulka.
See on emakeeleks rohkem kui 380 miljonile inimesele.
Lisaks räägib palju inimesi hispaania keelt teise keelena.
Seepärast on hispaania keel üks suurimaid keeli maailmas.
See on ka tuntuim romaani keel.
Hispaanlased ise kutsuvad oma keelt español'ks või castellano'ks.
Sõna
castellano
paljastab ka hispaania keele päritolu.
See arenes välja Castille' piirkonna kohalikust keelest.
Enamik hispaanlasi rääkisid castellano keelt umbes 16. sajandil.
Tänapäeval kasutatakse mõisteid
español
ja
castellano
ühes ja samas tähenduses.
Kuid keelel võib olla ka poliitiline mõõde.
Hispaania keelt hajutasid erinevad vallutused ja kolooniad.
Hispaania keelt räägitakse ka Lääne-Aafrikas ja Filipiinidel.
Aga kõige rohkem hispaaniakeelseid inimesi elab Ameerikas.
Kesk- ja Lõuna-Ameerikas on valdavaks keeleks just hispaania keel.
Samas on ka USAs hispaaniakeelsete inimeste arv tõusuteel.
USAs räägib hispaania keelt umbes 50 miljonit inimest.
Seda on rohkem kui Hispaanias!
Ameerika hispaania keel erineb Euroopa hispaania keelest.
Erinevus seisneb kõige rohkem sõnavaras ja grammatikas.
Ameerikas näiteks kasutatakse erinevat minevikuvormi.
Ka sõnavaras on palju erinevusi.
Mõned sõnad on kasutuses vaid Ameerikas, teised aga vaid Hispaanias.
Kuid Ameerikas ei ole ühtset hispaania keelt.
Ameerika hispaania keelel on palju variatsioone.
Hispaania keel on inglise keele järel kõige õpitum keel maailmas.
Ja selle võib selgeks saada võrdlemisi kiiresti.
Mis sa ootad? - ¡Vamos!