Ч-к-ј --к к-ша не--ре---не.
Чекај док киша не престане.
Ч-к-ј д-к к-ш- н- п-е-т-н-.
---------------------------
Чекај док киша не престане. 0 Ček----o- k--a--- --e-tane.Čekaj dok kiša ne prestane.Č-k-j d-k k-š- n- p-e-t-n-.---------------------------Čekaj dok kiša ne prestane.
Ч-----д-к -аврш-м.
Чекај док завршим.
Ч-к-ј д-к з-в-ш-м-
------------------
Чекај док завршим. 0 Č-k-j dok ---ršim.Čekaj dok završim.Č-k-j d-k z-v-š-m-------------------Čekaj dok završim.
Чек-ј-док--е--н -е врати.
Чекај док се он не врати.
Ч-к-ј д-к с- о- н- в-а-и-
-------------------------
Чекај док се он не врати. 0 Ček-- d-k se----n--vr-t-.Čekaj dok se on ne vrati.Č-k-j d-k s- o- n- v-a-i--------------------------Čekaj dok se on ne vrati.
Ја чек-м -ок-м- се---с- не--с-ш-.
Ја чекам док ми се коса не осуши.
Ј- ч-к-м д-к м- с- к-с- н- о-у-и-
---------------------------------
Ја чекам док ми се коса не осуши. 0 J---e--- -ok--- s- -o-- -- os---.Ja čekam dok mi se kosa ne osuši.J- č-k-m d-k m- s- k-s- n- o-u-i----------------------------------Ja čekam dok mi se kosa ne osuši.
Ј- ч-к---д-к-се ф-л- -е ---р--.
Ја чекам док се филм не заврши.
Ј- ч-к-м д-к с- ф-л- н- з-в-ш-.
-------------------------------
Ја чекам док се филм не заврши. 0 J- --kam d-k s- f----n- z--rš-.Ja čekam dok se film ne završi.J- č-k-m d-k s- f-l- n- z-v-š-.-------------------------------Ja čekam dok se film ne završi.
Ј- ч--ам-до- ------аф----------- ------.
Ја чекам док на семафору не буде зелено.
Ј- ч-к-м д-к н- с-м-ф-р- н- б-д- з-л-н-.
----------------------------------------
Ја чекам док на семафору не буде зелено. 0 J---ek-- do--na--e-------ne --de-z-l-no.Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno.J- č-k-m d-k n- s-m-f-r- n- b-d- z-l-n-.----------------------------------------Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno.
Ј------ л--њег-ра-п-ста?
Још пре летњег распуста?
Ј-ш п-е л-т-е- р-с-у-т-?
------------------------
Још пре летњег распуста? 0 Jo- pre l-tn-e- --s----a?Još pre letnjeg raspusta?J-š p-e l-t-j-g r-s-u-t-?-------------------------Još pre letnjeg raspusta?
Да,-јо- п-е -его по-н--л--њ- --сп-ст.
Да, још пре него почне летњи распуст.
Д-, ј-ш п-е н-г- п-ч-е л-т-и р-с-у-т-
-------------------------------------
Да, још пре него почне летњи распуст. 0 D-, j---pre neg--po-ne--e-n-i -as--st.Da, još pre nego počne letnji raspust.D-, j-š p-e n-g- p-č-e l-t-j- r-s-u-t---------------------------------------Da, još pre nego počne letnji raspust.
П---ави ---в, -р- н--о --о --чне-з--а.
Поправи кров, пре него што почне зима.
П-п-а-и к-о-, п-е н-г- ш-о п-ч-е з-м-.
--------------------------------------
Поправи кров, пре него што почне зима. 0 P----v- k-ov,---- ne---š-- -očn- z--a.Popravi krov, pre nego što počne zima.P-p-a-i k-o-, p-e n-g- š-o p-č-e z-m-.--------------------------------------Popravi krov, pre nego što počne zima.
Опери--ук-- ----н------- ---неш-за-сто.
Опери руке, пре него што седнеш за сто.
О-е-и р-к-, п-е н-г- ш-о с-д-е- з- с-о-
---------------------------------------
Опери руке, пре него што седнеш за сто. 0 O---i-ruk-- -r--n--- -t----d--- za --o.Operi ruke, pre nego što sedneš za sto.O-e-i r-k-, p-e n-g- š-o s-d-e- z- s-o----------------------------------------Operi ruke, pre nego što sedneš za sto.
З-тв-р- -р--ор---р---его--то и-ађе-.
Затвори прозор, пре него што изађеш.
З-т-о-и п-о-о-, п-е н-г- ш-о и-а-е-.
------------------------------------
Затвори прозор, пре него што изађеш. 0 Za-v--i-prozo---p---ne-- -t--iza-e-.Zatvori prozor, pre nego što izađeš.Z-t-o-i p-o-o-, p-e n-g- š-o i-a-e-.------------------------------------Zatvori prozor, pre nego što izađeš.
Да, на--н шт- -е-н--та-- -а-рш-.
Да, након што се настава заврши.
Д-, н-к-н ш-о с- н-с-а-а з-в-ш-.
--------------------------------
Да, након што се настава заврши. 0 Da- -akon---o--e n-st--- -a-r--.Da, nakon što se nastava završi.D-, n-k-n š-o s- n-s-a-a z-v-š-.--------------------------------Da, nakon što se nastava završi.
Peale seda, kui tal õnnetus oli, ei saanud ta enam töötada.
Н--о--ш-о -- ---о не----у-----више н--е-м-г---рад--и.
Након што је имао незгоду, он више није могао радити.
Н-к-н ш-о ј- и-а- н-з-о-у- о- в-ш- н-ј- м-г-о р-д-т-.
-----------------------------------------------------
Након што је имао незгоду, он више није могао радити. 0 Nak----to ---im-o n---odu, -n--i-e-n-j- --g-- -a-i--.Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi.N-k-n š-o j- i-a- n-z-o-u- o- v-š- n-j- m-g-o r-d-t-.-----------------------------------------------------Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi.
Rohkem keeli
Klõpsake lipul!
Peale seda, kui tal õnnetus oli, ei saanud ta enam töötada.
Након што је имао незгоду, он више није могао радити.
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi.
После несчастного случая он больше не мог работать.
Peale seda, kui ta töö kaotas, läks ta Ameerikasse.
Н-ко- ----је и--уб---п-сао, --и--- -e-- А-е-и-у.
Након што је изгубио посао, отишао je у Америку.
Н-к-н ш-о ј- и-г-б-о п-с-о- о-и-а- j- у А-е-и-у-
------------------------------------------------
Након што је изгубио посао, отишао je у Америку. 0 Nak-n š-o je--z---io---s----ot-ša- je u -m-ri-u.Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.N-k-n š-o j- i-g-b-o p-s-o- o-i-a- j- u A-e-i-u-------------------------------------------------Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
Rohkem keeli
Klõpsake lipul!
Peale seda, kui ta töö kaotas, läks ta Ameerikasse.
После того, как он потерял работу, он поехал в Америку.
Peale seda, kui ta Ameerikasse läks, sai ta rikkaks.
Након -то је-от-шао-у А-е--ку, -н -е о-о-ат-о.
Након што је отишао у Америку, он се обогатио.
Н-к-н ш-о ј- о-и-а- у А-е-и-у- о- с- о-о-а-и-.
----------------------------------------------
Након што је отишао у Америку, он се обогатио. 0 N--on--to je o--š-- - A--riku, o---e----gat-o.Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio.N-k-n š-o j- o-i-a- u A-e-i-u- o- s- o-o-a-i-.----------------------------------------------Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio.
Rohkem keeli
Klõpsake lipul!
Peale seda, kui ta Ameerikasse läks, sai ta rikkaks.
Tänapäeval on võõrkeeled muutunud aina olulisemaks.
Paljud inimesed õpivad võõrkeeli.
Kuid maailmas on palju huvitavaid keeli.
Seepärast õpivad paljud mitut keelt korraga.
Tavaliselt pole probleemi, kui laps kasvab üles kakskeelsena.
Nende aju omandab automaatselt mõlemad keeled.
Vanemaks saades eristavad nad, mis kuhu keelde kuulub.
Kakskeelsed inimesed tunnevad ära, mis on mõlema keele omadused.
Täiskasvanutel käib see teistmoodi.
Nemad ei suuda nii kergesti kaht keelt üheaegselt õppida.
Kaht keelt korraga õppijad peaks järgime paari reeglit.
Esiteks on oluline kaht keelt omavahel võrrelda.
Ühte keelkonda kuuluvad keeled on tihtipeale väga sarnased.
Mistõttu võib neid omavahel sassi ajada.
Mõistlik oleks mõlemat keelt põhjalikult analüüsida.
Näiteks võib koostada nimekirja.
Võib panna kirja keelte sarnasused ja erinevused.
Niiviisi on aju sunnitud aju mõlema keelega intensiivselt tööd tegema.
Aju suudab paremini meelde jätta, millised on kahe keele erinevused.
Mõlemal keelel võiks olla oma värv ja kaust.
See aitab keeli üksteisest eristada.
Kui inimene õpib erinevaid keeli, tuleks käituda teisiti.
Sel juhul pole ohtu, et aetakse segamini kaks väga erinevat keelt.
Oht seisneb selles, et hakatakse keeli üksteisega võrdlema!
Parem oleks võrrelda ühte keelt oma emakeelega.
Aju õpib paremini, kui ta tajub kontrasti.
Oluline on ka, et mõlemat keelt õpitakse võrdse intensiivsusega.
Teoreetiliselt pole aga aju jaoks oluline, mitut keelt ta õpib...