Я-х-чу--ви----до--а-ри-а.
Я хочу квиток до Мадрида.
Я х-ч- к-и-о- д- М-д-и-а-
-------------------------
Я хочу квиток до Мадрида. 0 Y- -hoc-- ---tok do-Madry-a.YA khochu kvytok do Madryda.Y- k-o-h- k-y-o- d- M-d-y-a-----------------------------YA khochu kvytok do Madryda.
Я хо----в---- ----р-ги.
Я хочу квиток до Праги.
Я х-ч- к-и-о- д- П-а-и-
-----------------------
Я хочу квиток до Праги. 0 YA------u-kvytok-d-----hy.YA khochu kvytok do Prahy.Y- k-o-h- k-y-o- d- P-a-y---------------------------YA khochu kvytok do Prahy.
Я-хо---к-и-----о---р--.
Я хочу квиток до Берну.
Я х-ч- к-и-о- д- Б-р-у-
-----------------------
Я хочу квиток до Берну. 0 Y--kh-c-- kv--ok do -er--.YA khochu kvytok do Bernu.Y- k-o-h- k-y-o- d- B-r-u---------------------------YA khochu kvytok do Bernu.
К-л------- пр-бу-ає-у В--ен-?
Коли потяг прибуває у Відень?
К-л- п-т-г п-и-у-а- у В-д-н-?
-----------------------------
Коли потяг прибуває у Відень? 0 Koly-po---h--r-buvay- --Vi-e--?Koly potyah prybuvaye u Videnʹ?K-l- p-t-a- p-y-u-a-e u V-d-n-?-------------------------------Koly potyah prybuvaye u Videnʹ?
Ко-и-по-----р---ває-в---с---?
Коли потяг прибуває в Москву?
К-л- п-т-г п-и-у-а- в М-с-в-?
-----------------------------
Коли потяг прибуває в Москву? 0 Koly -ot--h--r-bu--y- -----kv-?Koly potyah prybuvaye v Moskvu?K-l- p-t-a- p-y-u-a-e v M-s-v-?-------------------------------Koly potyah prybuvaye v Moskvu?
К-----о--г-п--бу-ає в--мс---да-?
Коли потяг прибуває в Амстердам?
К-л- п-т-г п-и-у-а- в А-с-е-д-м-
--------------------------------
Коли потяг прибуває в Амстердам? 0 K--y-p----h --y-u--ye v--m-----a-?Koly potyah prybuvaye v Amsterdam?K-l- p-t-a- p-y-u-a-e v A-s-e-d-m-----------------------------------Koly potyah prybuvaye v Amsterdam?
Чи-п-в-н-- /----ин-а-я п--есід--и?
Чи повинен / повинна я пересідати?
Ч- п-в-н-н / п-в-н-а я п-р-с-д-т-?
----------------------------------
Чи повинен / повинна я пересідати? 0 Chy p-vyn-- /---vyn-a y- -e--s-dat-?Chy povynen / povynna ya peresidaty?C-y p-v-n-n / p-v-n-a y- p-r-s-d-t-?------------------------------------Chy povynen / povynna ya peresidaty?
Ч-----па-ьний-ваг-н ---от---?
Чи є спальний вагон у потязі?
Ч- є с-а-ь-и- в-г-н у п-т-з-?
-----------------------------
Чи є спальний вагон у потязі? 0 C----e--pa-ʹny-̆ vahon - poty---?Chy ye spalʹnyy- vahon u potyazi?C-y y- s-a-ʹ-y-̆ v-h-n u p-t-a-i----------------------------------Chy ye spalʹnyy̆ vahon u potyazi?
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom smjeru do Brisela.
Я х-ч----и-о- - -ди----- ----р-с-е-я.
Я хочу квиток в один бік до Брюсселя.
Я х-ч- к-и-о- в о-и- б-к д- Б-ю-с-л-.
-------------------------------------
Я хочу квиток в один бік до Брюсселя. 0 Y--khochu ----ok-v ---n--i- d-------sely-.YA khochu kvytok v odyn bik do Bryusselya.Y- k-o-h- k-y-o- v o-y- b-k d- B-y-s-e-y-.------------------------------------------YA khochu kvytok v odyn bik do Bryusselya.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom smjeru do Brisela.
Я хотел бы / хотела бы обратный билет из Копенгагена.
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje?
С-і-ь-- -ошт---м---- --с---ьн----ваг---?
Скільки коштує місце в спальному вагоні?
С-і-ь-и к-ш-у- м-с-е в с-а-ь-о-у в-г-н-?
----------------------------------------
Скільки коштує місце в спальному вагоні? 0 Sk-lʹ-- -os---ye-mi--se v sp--ʹ--mu -a---i?Skilʹky koshtuye mistse v spalʹnomu vahoni?S-i-ʹ-y k-s-t-y- m-s-s- v s-a-ʹ-o-u v-h-n-?-------------------------------------------Skilʹky koshtuye mistse v spalʹnomu vahoni?
Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja.
Stoga niti naš jezik ne može stagnirati.
On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan.
Ta promjena može pogoditi sva područja jezika.
Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte.
Fonološka promjena pogađa zvučni sustav jezika.
Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi.
Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara.
Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu.
Razlozi jezične promjene su različiti.
Često postoje ekonomski razlozi.
Govornici ili spisatelji žele uštedjeti na vremenu ili naporu.
Stoga pojednostavljuju svoj jezik.
Inovacije također potiču jezičnu promjenu.
To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari.
Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi.
Jezična je promjena većinom neplanirana.
To je prirodan proces i često se dešava automatski.
Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik.
To čine kada žele postići određeni učinak.
Utjecaj stranih jezika također potiče jezične promjene.
To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije.
Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike.
Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi.
One se nazivaju anglicizmima.
Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo.
Istovremeno je ona pozitivan znak.
Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Dali si znao?
Perzijski jezik spada u iranske jezike.
Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu.
Ali i u drugim zemljama je to važan jezik.
Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija.
Za oko 70 milijuna ljudi perzijski je materinski jezik.
Njima se pridružuje još 50 milijuna ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom.
U ovisnosti od regije koriste se različiti dijalekti.
U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom.
Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik.
Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede.
Persijski ne poznaje gramatički član.
Takođe nema ni gramatičkog roda.
Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta.
Tko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu.
A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...