Knjiga fraza

bs Porodica   »   uk Сім’я

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [два]

2 [dva]

Сім’я

[Simʺya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
djed Д----ь Дідусь Д-д-с- ------ Дідусь 0
D----ʹ Didusʹ D-d-s- ------ Didusʹ
nana / nena Б-бу-я Бабуся Б-б-с- ------ Бабуся 0
B-b--ya Babusya B-b-s-a ------- Babusya
on i ona він і в--а він і вона в-н і в-н- ---------- він і вона 0
v-n-i v-na vin i vona v-n i v-n- ---------- vin i vona
otac Бать-о Батько Б-т-к- ------ Батько 0
Ba-ʹ-o Batʹko B-t-k- ------ Batʹko
majka Мати Мати М-т- ---- Мати 0
M-ty Maty M-t- ---- Maty
on i ona в-----в-на він і вона в-н і в-н- ---------- він і вона 0
vin - vo-a vin i vona v-n i v-n- ---------- vin i vona
sin С-н Син С-н --- Син 0
Syn Syn S-n --- Syn
kćerka Дочка Дочка Д-ч-а ----- Дочка 0
Doc--a Dochka D-c-k- ------ Dochka
on i ona в-- - -она він і вона в-н і в-н- ---------- він і вона 0
v-n-i --na vin i vona v-n i v-n- ---------- vin i vona
brat Б--т Брат Б-а- ---- Брат 0
Brat Brat B-a- ---- Brat
sestra Сес-ра Сестра С-с-р- ------ Сестра 0
Se---a Sestra S-s-r- ------ Sestra
on i ona він і -она він і вона в-н і в-н- ---------- він і вона 0
vin - -ona vin i vona v-n i v-n- ---------- vin i vona
dajdža, amidža Д-дько Дядько Д-д-к- ------ Дядько 0
Dyadʹko Dyadʹko D-a-ʹ-o ------- Dyadʹko
tetka Ті-ка Тітка Т-т-а ----- Тітка 0
Tit-a Titka T-t-a ----- Titka
on i ona в-н-- в-на він і вона в-н і в-н- ---------- він і вона 0
v-- - v-na vin i vona v-n i v-n- ---------- vin i vona
Mi smo porodica. М- сі--я. Ми сім’я. М- с-м-я- --------- Ми сім’я. 0
M- -i---a. My simʺya. M- s-m-y-. ---------- My simʺya.
Porodica nije mala. Сім----- ма--н-ка. Сім’я не маленька. С-м-я н- м-л-н-к-. ------------------ Сім’я не маленька. 0
Sim--a----mal--ʹka. Simʺya ne malenʹka. S-m-y- n- m-l-n-k-. ------------------- Simʺya ne malenʹka.
Porodica je velika. С-м-я --ли-а. Сім’я велика. С-м-я в-л-к-. ------------- Сім’я велика. 0
Sim----v-l---. Simʺya velyka. S-m-y- v-l-k-. -------------- Simʺya velyka.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.