Ти----ів-би-циг----?
Ти хотів би цигарку?
Т- х-т-в б- ц-г-р-у-
--------------------
Ти хотів би цигарку? 0 Ty ---tiv--y--sy-----?Ty khotiv by tsyharku?T- k-o-i- b- t-y-a-k-?----------------------Ty khotiv by tsyharku?
В-- х-т------вог--.
Він хотів би вогню.
В-н х-т-в б- в-г-ю-
-------------------
Він хотів би вогню. 0 Vi- -hot-v--y -o--yu.Vin khotiv by vohnyu.V-n k-o-i- b- v-h-y-.---------------------Vin khotiv by vohnyu.
Я--о-у---с --що-зап-т---.
Я хочу Вас дещо запитати.
Я х-ч- В-с д-щ- з-п-т-т-.
-------------------------
Я хочу Вас дещо запитати. 0 YA--ho--u--a- d--h--o---pyt-t-.YA khochu Vas deshcho zapytaty.Y- k-o-h- V-s d-s-c-o z-p-t-t-.-------------------------------YA khochu Vas deshcho zapytaty.
Я-хо-----с де-о п---осити.
Я хочу Вас дещо попросити.
Я х-ч- В-с д-щ- п-п-о-и-и-
--------------------------
Я хочу Вас дещо попросити. 0 YA kho--u-V-s--es---- p------ty.YA khochu Vas deshcho poprosyty.Y- k-o-h- V-s d-s-c-o p-p-o-y-y---------------------------------YA khochu Vas deshcho poprosyty.
Ч- ----л- б -и-к-в-?
Чи хотіли б Ви кави?
Ч- х-т-л- б В- к-в-?
--------------------
Чи хотіли б Ви кави? 0 Ch- k----l--b Vy-kavy?Chy khotily b Vy kavy?C-y k-o-i-y b V- k-v-?----------------------Chy khotily b Vy kavy?
Чи-хотіли - -- --а-- ---?
Чи хотіли б Ви краще чаю?
Ч- х-т-л- б В- к-а-е ч-ю-
-------------------------
Чи хотіли б Ви краще чаю? 0 C-y k----l--b -y-----h--e-ch--u?Chy khotily b Vy krashche chayu?C-y k-o-i-y b V- k-a-h-h- c-a-u---------------------------------Chy khotily b Vy krashche chayu?
Ми---т-л----п-їхати до-ом-.
Ми хотіли б поїхати додому.
М- х-т-л- б п-ї-а-и д-д-м-.
---------------------------
Ми хотіли б поїхати додому. 0 M- -ho-i-y b---ïk-aty -odo-u.My khotily b poi-khaty dodomu.M- k-o-i-y b p-i-k-a-y d-d-m-.------------------------------My khotily b poïkhaty dodomu.
Чи-х------------а-сі?
Чи хотіли б ви таксі?
Ч- х-т-л- б в- т-к-і-
---------------------
Чи хотіли б ви таксі? 0 Ch--kho------------ks-?Chy khotily b vy taksi?C-y k-o-i-y b v- t-k-i------------------------Chy khotily b vy taksi?
Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik.
Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima.
Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu.
Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik.
To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu.
Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom.
Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje.
Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja.
Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike.
Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika.
Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika.
Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik.
Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova.
Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova.
I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra!
Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako.
Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome.
Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru.
Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi.
Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome.
Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika.
Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati.
Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog.
Dva jezika se opet nauče različitim tempom.
To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto.
Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra.
Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika.
Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.