Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   sr Ћаскање 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [двадесет и један]

21 [dvadeset i jedan]

Ћаскање 2

[Ćaskanje 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Odakle ste? О-а--е--т-? Одакле сте? О-а-л- с-е- ----------- Одакле сте? 0
O--k-e-s--? Odakle ste? O-a-l- s-e- ----------- Odakle ste?
Iz Bazela. Из Ба----. Из Базела. И- Б-з-л-. ---------- Из Базела. 0
I- --z--a. Iz Bazela. I- B-z-l-. ---------- Iz Bazela.
Bazel je u Švicarskoj. Ба--л-је - Ш-ај---ск--. Базел је у Швајцарској. Б-з-л ј- у Ш-а-ц-р-к-ј- ----------------------- Базел је у Швајцарској. 0
B--e--j--u---ajcar--o-. Bazel je u Švajcarskoj. B-z-l j- u Š-a-c-r-k-j- ----------------------- Bazel je u Švajcarskoj.
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Могу ---да---м--р-д--а--м господи---Мил-ра? Могу ли да Вам представим господина Милера? М-г- л- д- В-м п-е-с-а-и- г-с-о-и-а М-л-р-? ------------------------------------------- Могу ли да Вам представим господина Милера? 0
M-gu--- -a-Va- -r-d-ta-im -o----i----il-r-? Mogu li da Vam predstavim gospodina Milera? M-g- l- d- V-m p-e-s-a-i- g-s-o-i-a M-l-r-? ------------------------------------------- Mogu li da Vam predstavim gospodina Milera?
On je stranac. О--је-с-р-на-. Он је странац. О- ј- с-р-н-ц- -------------- Он је странац. 0
O---e -tranac. On je stranac. O- j- s-r-n-c- -------------- On je stranac.
On govori više jezika. Он-го--р- више -е-ика. Он говори више језика. О- г-в-р- в-ш- ј-з-к-. ---------------------- Он говори више језика. 0
O--g-v--- v-š- j-zik-. On govori više jezika. O- g-v-r- v-š- j-z-k-. ---------------------- On govori više jezika.
Jeste li prvi put ovdje? Ј-с-- л- п-ви пут о-д-? Јесте ли први пут овде? Ј-с-е л- п-в- п-т о-д-? ----------------------- Јесте ли први пут овде? 0
J-ste l- -------t--v--? Jeste li prvi put ovde? J-s-e l- p-v- p-t o-d-? ----------------------- Jeste li prvi put ovde?
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Не- -и- / ---- --- већ----е -ро-л--г--и-е. Не, био / била сам већ овде прошле године. Н-, б-о / б-л- с-м в-ћ о-д- п-о-л- г-д-н-. ------------------------------------------ Не, био / била сам већ овде прошле године. 0
N---b------i-- s-m-v-ć -v-e---o-le ---in-. Ne, bio / bila sam vec- ovde prošle godine. N-, b-o / b-l- s-m v-c- o-d- p-o-l- g-d-n-. ------------------------------------------- Ne, bio / bila sam već ovde prošle godine.
Ali samo jednu sedmicu. А-и--ам- --д-у-седми-у. Али само једну седмицу. А-и с-м- ј-д-у с-д-и-у- ----------------------- Али само једну седмицу. 0
A-i sam--jedn- -ed----. Ali samo jednu sedmicu. A-i s-m- j-d-u s-d-i-u- ----------------------- Ali samo jednu sedmicu.
Kako Vam se dopada kod nas? Како---м -- до-ад---од-н-с? Како Вам се допада код нас? К-к- В-м с- д-п-д- к-д н-с- --------------------------- Како Вам се допада код нас? 0
Ka-- --m-se -op--a-kod nas? Kako Vam se dopada kod nas? K-k- V-m s- d-p-d- k-d n-s- --------------------------- Kako Vam se dopada kod nas?
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. В--о-д-б-о.-Љу-и-с- -----. Врло добро. Људи су драги. В-л- д-б-о- Љ-д- с- д-а-и- -------------------------- Врло добро. Људи су драги. 0
Vr-- do-ro- ---di-s--d---i. Vrlo dobro. Ljudi su dragi. V-l- d-b-o- L-u-i s- d-a-i- --------------------------- Vrlo dobro. Ljudi su dragi.
I krajolik mi se također dopada. И--р----и- ми-с--та-о-е ------. И крајолик ми се такође допада. И к-а-о-и- м- с- т-к-ђ- д-п-д-. ------------------------------- И крајолик ми се такође допада. 0
I k-aj---k--i se--------d----a. I krajolik mi se takođe dopada. I k-a-o-i- m- s- t-k-đ- d-p-d-. ------------------------------- I krajolik mi se takođe dopada.
Šta ste po zanimanju? Ш-а--т--п--з-ни--њ-? Шта сте по занимању? Ш-а с-е п- з-н-м-њ-? -------------------- Шта сте по занимању? 0
Šta ----po--a-i--n-u? Šta ste po zanimanju? Š-a s-e p- z-n-m-n-u- --------------------- Šta ste po zanimanju?
Ja sam prevodilac. Ј--с-- -р-в-д-л--. Ја сам преводилац. Ј- с-м п-е-о-и-а-. ------------------ Ја сам преводилац. 0
Ja-s-m-pr--od-l--. Ja sam prevodilac. J- s-m p-e-o-i-a-. ------------------ Ja sam prevodilac.
Ja prevodim knjige. Ј----ев-дим --и--. Ја преводим књиге. Ј- п-е-о-и- к-и-е- ------------------ Ја преводим књиге. 0
J- pre-odi------ge. Ja prevodim knjige. J- p-e-o-i- k-j-g-. ------------------- Ja prevodim knjige.
Jeste li sami ovdje? Ј-сте-ли----и овде? Јесте ли сами овде? Ј-с-е л- с-м- о-д-? ------------------- Јесте ли сами овде? 0
J--t- -i---mi --de? Jeste li sami ovde? J-s-e l- s-m- o-d-? ------------------- Jeste li sami ovde?
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. Н----о-а--уп---а /-м-ј-с-п-у- ј- т--ођ- ов-е. Не, моја супруга / мој супруг је такође овде. Н-, м-ј- с-п-у-а / м-ј с-п-у- ј- т-к-ђ- о-д-. --------------------------------------------- Не, моја супруга / мој супруг је такође овде. 0
N-- m-ja --pr--- ----- ------ j----kođe-o---. Ne, moja supruga / moj suprug je takođe ovde. N-, m-j- s-p-u-a / m-j s-p-u- j- t-k-đ- o-d-. --------------------------------------------- Ne, moja supruga / moj suprug je takođe ovde.
А tamo su moje dvoje djece. А ---- с---о-е----је---це. А тамо су моје двоје деце. А т-м- с- м-ј- д-о-е д-ц-. -------------------------- А тамо су моје двоје деце. 0
A---mo -- mo---d------e--. A tamo su moje dvoje dece. A t-m- s- m-j- d-o-e d-c-. -------------------------- A tamo su moje dvoje dece.

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!