hrvatski » bosanski   Prošlost 3


83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

-

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

-

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskibosanski
telefonirati te---------i
Telefonirao / telefonirala sam. Ja s-- t---------- / t-----------.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Ja s-- c----- v------ t---------- / t-----------.
   
pitati pi---i
Pitao / pitala sam. Ja s-- p---- / p-----.
Uvijek sam pitao / pitala. Ja s-- u----- p---- / p-----.
   
ispričati is------i
Ispričao / ispričala sam. Ja s-- i------- / i--------.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. Ja s-- i------- / i-------- c----- p----.
   
učiti uč--i
Učio / učila sam. Ja s-- u--- / u----.
Učio / učila sam cijelu večer. Ja s-- u--- / u---- c----- v---.
   
raditi ra---i
Radio / radila sam. Ja s-- r---- / r-----.
Radio / radila sam cijeli dan. Ja s-- r---- / r----- c----- d--.
   
jesti je--i
Jeo / jela sam. Ja s-- j-- / j---.
Pojeo / pojela sam cijelo jelo. Ja s-- p---- / p----- s-- h----.
   

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije.

Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati! Povijest lingvistike Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na drevnim teorijama. Mnoge tradicije su posebno utemeljene u Grčkoj. Najstarije poznato djelo o jeziku potiče iz Indije. Prije otprilike 3.000 godina pisalo se o gramatičaru Sakatayani. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Romanski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvijali svoje teorije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Dokle god postoji jezik, ljudi će razmišljati o njemu!
Odgonetnite jezik!
_______ je maternji jezik oko 2 milijuna ljudi. Spada u južnoslavenske jezike. Najviše je srodan s bugarskim. Govornici ova dva jezika mogu bez problema razgovarati jedni s drugima. U pisanom obliku ova dva jezika se više međusobno razlikuju. U ******iji je oduvijek živjelo puno različitih narodnosti. To se, naravno, odrazilo i na jezik zemlje.

Na jezik je utjecalo puno drugih jezika. Susjedna Srbija je tijekom dugih godina ostavila posebno snažan pečat na _______ jezik. Leksički fond sadrži puno pojmova iz ruskog, turskog i engleskog. Jedna tako velika jezička raznolikost ne postoji u puno zemalja. Zato je ******skom trebalo dugo vremena da ga se prizna kao poseban jezik. I ******ska književnost je iz ovog razloga puno trpjela. U međuvremenu se _______ etablirao kao standardni jezik. Pa je stoga važan dio ******skog identiteta.