Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   bs Godišnja doba i vrijeme

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bosanski igra Više
Ovo su godišnja doba: O-- s--g-d-š-j- d--a: O__ s_ g_______ d____ O-o s- g-d-š-j- d-b-: --------------------- Ovo su godišnja doba: 0
Proljeće, ljeto, Pr--j-ć-,--jeto, P________ l_____ P-o-j-ć-, l-e-o- ---------------- Proljeće, ljeto, 0
jesen i zima. jes-- - --m-. j____ i z____ j-s-n i z-m-. ------------- jesen i zima. 0
Ljeto je vruće. Lje---j- v--ć-. L____ j_ v_____ L-e-o j- v-u-e- --------------- Ljeto je vruće. 0
Ljeti sija sunce. Ljeti -------nce. L____ s___ s_____ L-e-i s-j- s-n-e- ----------------- Ljeti sija sunce. 0
Ljeti rado idemo šetati. Lj-t--ra-o---emo-šet---. L____ r___ i____ š______ L-e-i r-d- i-e-o š-t-t-. ------------------------ Ljeti rado idemo šetati. 0
Zima je hladna. Zi------------. Z___ j_ h______ Z-m- j- h-a-n-. --------------- Zima je hladna. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Z-mi p--- ---je- -l- kiša. Z___ p___ s_____ i__ k____ Z-m- p-d- s-i-e- i-i k-š-. -------------------------- Zimi pada snijeg ili kiša. 0
Zimi rado ostajemo doma. Z-m---a-o-------mo--o- ku-e. Z___ r___ o_______ k__ k____ Z-m- r-d- o-t-j-m- k-d k-ć-. ---------------------------- Zimi rado ostajemo kod kuće. 0
Hladno je. H-adno-j-. H_____ j__ H-a-n- j-. ---------- Hladno je. 0
Pada kiša. Pada ---a. P___ k____ P-d- k-š-. ---------- Pada kiša. 0
Vjetrovito je. Vje--o--t- --. V_________ j__ V-e-r-v-t- j-. -------------- Vjetrovito je. 0
Toplo je. T-p-o je. T____ j__ T-p-o j-. --------- Toplo je. 0
Sunčano je. S-nča-o -e. S______ j__ S-n-a-o j-. ----------- Sunčano je. 0
Vedro je. V-d-o-je. V____ j__ V-d-o j-. --------- Vedro je. 0
Kakvo je vrijeme danas? Ka-v--je -r-j-m- --na-? K____ j_ v______ d_____ K-k-o j- v-i-e-e d-n-s- ----------------------- Kakvo je vrijeme danas? 0
Danas je hladno. D-na- je-h--dno. D____ j_ h______ D-n-s j- h-a-n-. ---------------- Danas je hladno. 0
Danas je toplo. Da--s ---to-lo. D____ j_ t_____ D-n-s j- t-p-o- --------------- Danas je toplo. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bosanski (1-100) MP3 bosanski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...