Zbirka izraza

hr U taksiju   »   bs U taksiju

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [trideset i osam]

U taksiju

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bosanski igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. M-l-m--Vas--------e tak--. M----- V-- p------- t----- M-l-m- V-s p-z-v-t- t-k-i- -------------------------- Molimo Vas pozovite taksi. 0
Koliko košta do željezničkog kolodvora? K---k- koš---do -e-je-nič-e-s-anice? K----- k---- d- ž---------- s------- K-l-k- k-š-a d- ž-l-e-n-č-e s-a-i-e- ------------------------------------ Koliko košta do željezničke stanice? 0
Koliko košta do zračne luke? Kol--o k-š-a ---a--od--m-? K----- k---- d- a--------- K-l-k- k-š-a d- a-r-d-o-a- -------------------------- Koliko košta do aerodroma? 0
Pravo, molim. Pr-vo, -o---. P----- m----- P-a-o- m-l-m- ------------- Pravo, molim. 0
Ovdje desno, molim. O-d-e-d-s----moli-. O---- d----- m----- O-d-e d-s-o- m-l-m- ------------------- Ovdje desno, molim. 0
Tamo na uglu lijevo, molim. Tam---a---l- --j-----m--im. T--- n- u--- l------ m----- T-m- n- u-l- l-j-v-, m-l-m- --------------------------- Tamo na uglu lijevo, molim. 0
Meni se žuri. Me-i s--žur-. M--- s- ž---- M-n- s- ž-r-. ------------- Meni se žuri. 0
Ја imam vremena. Ja-imam -r-me--. J- i--- v------- J- i-a- v-e-e-a- ---------------- Ja imam vremena. 0
Molim Vas vozite sporije. Mo-i---a- -ozite --o---e. M---- V-- v----- s------- M-l-m V-s v-z-t- s-o-i-e- ------------------------- Molim Vas vozite sporije. 0
Stanite ovdje, molim. St-nit- --dje,-m-l--. S------ o----- m----- S-a-i-e o-d-e- m-l-m- --------------------- Stanite ovdje, molim. 0
Sačekajte trenutak, molim Vas. Sač--ajte mo-ena----o--m V-s. S-------- m------- m---- V--- S-č-k-j-e m-m-n-t- m-l-m V-s- ----------------------------- Sačekajte momenat, molim Vas. 0
Odmah se vraćam. O--a- ---vr--a-. O---- s- v------ O-m-h s- v-a-a-. ---------------- Odmah se vraćam. 0
Dajte mi račun molim. D-----m----ču--mo-im. D---- m- r---- m----- D-j-e m- r-č-n m-l-m- --------------------- Dajte mi račun molim. 0
Nemam sitno. Nem-m---tno. N---- s----- N-m-m s-t-o- ------------ Nemam sitno. 0
U redu je, ostatak je za Vas. U--edu-je- ---atak ------V-s. U r--- j-- o------ j- z- V--- U r-d- j-, o-t-t-k j- z- V-s- ----------------------------- U redu je, ostatak je za Vas. 0
Odvezite me na ovu adresu. O-vezi---m---o--v---dres-. O------- m- d- o-- a------ O-v-z-t- m- d- o-e a-r-s-. -------------------------- Odvezite me do ove adrese. 0
Odvezite me do mog hotela. O-ve-i-- ----o mog-----la. O------- m- d- m-- h------ O-v-z-t- m- d- m-g h-t-l-. -------------------------- Odvezite me do mog hotela. 0
Odvezite me do plaže. O-ve-i-e -e do p----. O------- m- d- p----- O-v-z-t- m- d- p-a-e- --------------------- Odvezite me do plaže. 0

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?