Zbirka izraza

hr Pridjevi 2   »   bs Pridjevi 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bosanski igra Više
Imam plavu haljinu na sebi. Ja i--m-----e-- -lav---al--nu. J- i--- n- s--- p---- h------- J- i-a- n- s-b- p-a-u h-l-i-u- ------------------------------ Ja imam na sebi plavu haljinu. 0
Imam crvenu haljinu na sebi. Ja-i--- -- s--- crvenu --l---u. J- i--- n- s--- c----- h------- J- i-a- n- s-b- c-v-n- h-l-i-u- ------------------------------- Ja imam na sebi crvenu haljinu. 0
Imam zelenu haljinu na sebi. J-----m--a--e-i-zelenu-h-l-inu. J- i--- n- s--- z----- h------- J- i-a- n- s-b- z-l-n- h-l-i-u- ------------------------------- Ja imam na sebi zelenu haljinu. 0
Kupujem crnu torbu. Ja ---u--m-crn- t---u. J- k------ c--- t----- J- k-p-j-m c-n- t-š-u- ---------------------- Ja kupujem crnu tašnu. 0
Kupujem smeđu torbu. J---up--em-sme-u--ašnu. J- k------ s---- t----- J- k-p-j-m s-e-u t-š-u- ----------------------- Ja kupujem smeđu tašnu. 0
Kupujem bijelu torbu. J- -up--em --j-l--t----. J- k------ b----- t----- J- k-p-j-m b-j-l- t-š-u- ------------------------ Ja kupujem bijelu tašnu. 0
Trebam nov auto. J----eba- ---- a--o. J- t----- n--- a---- J- t-e-a- n-v- a-t-. -------------------- Ja trebam novo auto. 0
Trebam brz auto. J----eb---b-zo au--. J- t----- b--- a---- J- t-e-a- b-z- a-t-. -------------------- Ja trebam brzo auto. 0
Trebam udoban auto. J- -r-bam-ud--n- ---o. J- t----- u----- a---- J- t-e-a- u-o-n- a-t-. ---------------------- Ja trebam udobno auto. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. T--- -ore s---u-e---dna-st-ra --na. T--- g--- s------ j---- s---- ž---- T-m- g-r- s-a-u-e j-d-a s-a-a ž-n-. ----------------------------------- Tamo gore stanuje jedna stara žena. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. T-mo -or- ---n--e--edna --b--a -ena. T--- g--- s------ j---- d----- ž---- T-m- g-r- s-a-u-e j-d-a d-b-l- ž-n-. ------------------------------------ Tamo gore stanuje jedna debela žena. 0
Tamo dolje stanuje jedna znatiželjna žena. T--- d--- ----u-e jedn- r--oz------ena. T--- d--- s------ j---- r-------- ž---- T-m- d-l- s-a-u-e j-d-a r-d-z-a-a ž-n-. --------------------------------------- Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. Naši-------su bili---a-i ----i. N--- g---- s- b--- d---- l----- N-š- g-s-i s- b-l- d-a-i l-u-i- ------------------------------- Naši gosti su bili dragi ljudi. 0
Naši gosti su bili pristojni ljudi. N--- g---- su b------lt---i-lj--i. N--- g---- s- b--- k------- l----- N-š- g-s-i s- b-l- k-l-u-n- l-u-i- ---------------------------------- Naši gosti su bili kulturni ljudi. 0
Naši gosti su bili zanimljivi ljudi. N-ši -o-t- ----i---in-er---n--i-l-u-i. N--- g---- s- b--- i----------- l----- N-š- g-s-i s- b-l- i-t-r-s-n-n- l-u-i- -------------------------------------- Naši gosti su bili interesantni ljudi. 0
Imam dragu djecu. J--imam d---u dj---. J- i--- d---- d----- J- i-a- d-a-u d-e-u- -------------------- Ja imam dragu djecu. 0
Ali susjedi imaju bezobraznu djecu. A-- ko-šij- -m-j- bez-br---u--j---. A-- k------ i---- b--------- d----- A-i k-m-i-e i-a-u b-z-b-a-n- d-e-u- ----------------------------------- Ali komšije imaju bezobraznu djecu. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? J-su-li V-------ca --br-? J--- l- V--- d---- d----- J-s- l- V-š- d-e-a d-b-a- ------------------------- Jesu li Vaša djeca dobra? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Budući da nijedan jezik nije zatvoren sustav. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sustav. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima povijest. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika također postoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene skupine koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nija lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...