Zbirka izraza

hr U prirodi   »   bs U prirodi

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bosanski igra Više
Vidiš li tamo toranj? V--i- li -a---kul-? V____ l_ t___ k____ V-d-š l- t-m- k-l-? ------------------- Vidiš li tamo kulu? 0
Vidiš li tamo brijeg? Vid----i---m---l--in-? V____ l_ t___ p_______ V-d-š l- t-m- p-a-i-u- ---------------------- Vidiš li tamo planinu? 0
Vidiš li tamo selo? V-d----- ---o--e-o? V____ l_ t___ s____ V-d-š l- t-m- s-l-? ------------------- Vidiš li tamo selo? 0
Vidiš li tamo rijeku? Vid-š -- t--- rijek-? V____ l_ t___ r______ V-d-š l- t-m- r-j-k-? --------------------- Vidiš li tamo rijeku? 0
Vidiš li tamo most? V---š-li----o--ost? V____ l_ t___ m____ V-d-š l- t-m- m-s-? ------------------- Vidiš li tamo most? 0
Vidiš li tamo jezero? V-di- li-t--o--e----? V____ l_ t___ j______ V-d-š l- t-m- j-z-r-? --------------------- Vidiš li tamo jezero? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. Оn----i---tam--mi--e sviđ-. О__ p____ t___ m_ s_ s_____ О-a p-i-a t-m- m- s- s-i-a- --------------------------- Оna ptica tamo mi se sviđa. 0
Sviđa mi se ono drvo tamo. O----r---ta-o-m- -e-svi-a. O__ d___ t___ m_ s_ s_____ O-o d-v- t-m- m- s- s-i-a- -------------------------- Ono drvo tamo mi se sviđa. 0
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. Ov-- -a--- o---- mi -e -----. O___ k____ o____ m_ s_ s_____ O-a- k-m-n o-d-e m- s- s-i-a- ----------------------------- Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. 0
Оnaj park tamo mi se sviđa. O-------k-t-m--mi s--sv---. O___ p___ t___ m_ s_ s_____ O-a- p-r- t-m- m- s- s-i-a- --------------------------- Onaj park tamo mi se sviđa. 0
Sviđa mi se onaj vrt tamo. On----rt--amo ---s- ---đa. O___ v__ t___ m_ s_ s_____ O-a- v-t t-m- m- s- s-i-a- -------------------------- Onaj vrt tamo mi se sviđa. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. O-aj-cv-jet-o--j- -i-se -vi-a. O___ c_____ o____ m_ s_ s_____ O-a- c-i-e- o-d-e m- s- s-i-a- ------------------------------ Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. 0
Mislim da je lijepo. Misl-m d- je-l-j-p-. M_____ d_ j_ l______ M-s-i- d- j- l-j-p-. -------------------- Mislim da je lijepo. 0
Mislim da je interesantno. M------d- ---in-eres--tno. M_____ d_ j_ i____________ M-s-i- d- j- i-t-r-s-n-n-. -------------------------- Mislim da je interesantno. 0
Mislim da je prekrasno. Mi---m--- je p--kras--. M_____ d_ j_ p_________ M-s-i- d- j- p-e-r-s-o- ----------------------- Mislim da je prekrasno. 0
Mislim da je ružno. Mi-li---- je ---n-. M_____ d_ j_ r_____ M-s-i- d- j- r-ž-o- ------------------- Mislim da je ružno. 0
Mislim da je dosadno. M-s-----a--e--osadno. M_____ d_ j_ d_______ M-s-i- d- j- d-s-d-o- --------------------- Mislim da je dosadno. 0
Mislim da je to strašno. Mislim -- -e -tra---. M_____ d_ j_ s_______ M-s-i- d- j- s-r-š-o- --------------------- Mislim da je strašno. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.