Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   bs Prošlost 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bosanski igra Više
pisati pi---i pisati 0
On je napisao pismo. On j- n------ p----. On je napisao pismo. 0
A ona je napisala razglednicu. A o-- j- n------- r----------. A ona je napisala razglednicu. 0
čitati či---i čitati 0
On je čitao ilustrirani časopis. On j- č---- i---------- č------. On je čitao ilustrovani časopis. 0
A ona je čitala knjigu. A o-- j- č----- k-----. A ona je čitala knjigu. 0
uzeti uz--i uzeti 0
On je uzeo cigaretu. On j- u--- c-------. On je uzeo cigaretu. 0
Ona je uzela komad čokolade. On- j- u---- k---- č-------. Ona je uzela komad čokolade. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. On j- b-- n-------- a-- j- o-- b--- v-----. On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. On j- b-- l----- a-- j- o-- b--- v-------. On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. On j- b-- s--------- a-- j- o-- b--- b-----. On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. 0
On nije imao novaca, nego dugove. On n--- i--- n----- v-- d-----. On nije imao novca, već dugove. 0
On nije imao sreće, nego peh. On n--- i--- s----- v-- p--. On nije imao sreće, već peh. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. On n--- i--- u------ v-- n-------. On nije imao uspjeh, već neuspjeh. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. On n--- b-- z---------- v-- n-----------. On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. On n--- b-- s------ v-- n-------. On nije bio sretan, već nesretan. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. On n--- b-- s---------- v-- a----------. On nije bio simpatičan, već antipatičan. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...