Zbirka izraza

hr Čitati i pisati   »   ml Reading and writing

6 [šest]

Čitati i pisati

Čitati i pisati

6 [ആറ്]

6 [aat]

Reading and writing

[vaayikkukayum ezhuthukayum cheyyuka]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski malajalam igra Više
Ja čitam. ഞ-ൻ--ാ--ക്ക-ന്-ു. ഞ-ൻ വ-യ-ക-ക-ന-ന-. ഞ-ൻ വ-യ-ക-ക-ന-ന-. ----------------- ഞാൻ വായിക്കുന്നു. 0
n-a---v----k--nnu. njaan vaayikkunnu. n-a-n v-a-i-k-n-u- ------------------ njaan vaayikkunnu.
Ja čitam jedno slovo. ഞാൻ-ഒ-ു--ത്-്-വ--ിച്-ു. ഞ-ൻ ഒര- കത-ത- വ-യ-ച-ച-. ഞ-ൻ ഒ-ു ക-്-് വ-യ-ച-ച-. ----------------------- ഞാൻ ഒരു കത്ത് വായിച്ചു. 0
nj-an-o-- --t-- -a-yi---. njaan oru kathu vaayichu. n-a-n o-u k-t-u v-a-i-h-. ------------------------- njaan oru kathu vaayichu.
Ja čitam jednu riječ. ഞ-----ു--ാ---- വാ-ി-്-ു ഞ-ൻ ഒര- വ-ക-ക- വ-യ-ച-ച- ഞ-ൻ ഒ-ു വ-ക-ക- വ-യ-ച-ച- ----------------------- ഞാൻ ഒരു വാക്ക് വായിച്ചു 0
nj-an or---aa-ku----yichu njaan oru vaakku vaayichu n-a-n o-u v-a-k- v-a-i-h- ------------------------- njaan oru vaakku vaayichu
Ja čitam jednu rečenicu. ഞ-ൻ--------ക- ----ച--ു. ഞ-ൻ ഒര- വ-ചക- വ-യ-ച-ച-. ഞ-ൻ ഒ-ു വ-ച-ം വ-യ-ച-ച-. ----------------------- ഞാൻ ഒരു വാചകം വായിച്ചു. 0
nj-a- -r- v--c--k-- vaay-ch-. njaan oru vaachakam vaayichu. n-a-n o-u v-a-h-k-m v-a-i-h-. ----------------------------- njaan oru vaachakam vaayichu.
Ja čitam jedno pismo. ഞാൻ ഒര- കത-ത്-വ-യ----ുക----. ഞ-ൻ ഒര- കത-ത- വ-യ-ക-ക-കയ-ണ-. ഞ-ൻ ഒ-ു ക-്-് വ-യ-ക-ക-ക-ാ-്- ---------------------------- ഞാൻ ഒരു കത്ത് വായിക്കുകയാണ്. 0
n---n-oru -athu -a-y-kk-kaya--u. njaan oru kathu vaayikkukayaanu. n-a-n o-u k-t-u v-a-i-k-k-y-a-u- -------------------------------- njaan oru kathu vaayikkukayaanu.
Ja čitam jednu knjigu. ഞ-ൻ-ഒരു--ുസ-ത---വാ--ക്കുക-ാണ്. ഞ-ൻ ഒര- പ-സ-തക- വ-യ-ക-ക-കയ-ണ-. ഞ-ൻ ഒ-ു പ-സ-ത-ം വ-യ-ക-ക-ക-ാ-്- ------------------------------ ഞാൻ ഒരു പുസ്തകം വായിക്കുകയാണ്. 0
n------r---usth--am-v---ik--kay--n-. njaan oru pusthakam vaayikkukayaanu. n-a-n o-u p-s-h-k-m v-a-i-k-k-y-a-u- ------------------------------------ njaan oru pusthakam vaayikkukayaanu.
Ja čitam. ഞ-ൻ -ാ------ന-നു. ഞ-ൻ വ-യ-ക-ക-ന-ന-. ഞ-ൻ വ-യ-ക-ക-ന-ന-. ----------------- ഞാൻ വായിക്കുന്നു. 0
n---- vaayikk-nn-. njaan vaayikkunnu. n-a-n v-a-i-k-n-u- ------------------ njaan vaayikkunnu.
Ti čitaš. ന------വാ-ിക-ക-. ന-ങ-ങൾ വ-യ-ക-ക-. ന-ങ-ങ- വ-യ-ക-ക-. ---------------- നിങ്ങൾ വായിക്കു. 0
n----l--a--i-ku. ningal vaayikku. n-n-a- v-a-i-k-. ---------------- ningal vaayikku.
On čita. അ-----യ--്--ന-ന-. അവൻ വ-യ-ക-ക-ന-ന-. അ-ൻ വ-യ-ക-ക-ന-ന-. ----------------- അവൻ വായിക്കുന്നു. 0
ava- v--yi--un-u. avan vaayikkunnu. a-a- v-a-i-k-n-u- ----------------- avan vaayikkunnu.
Ja pišem. ഞ------ത---ന-. ഞ-ൻ എഴ-ത-ന-ന-. ഞ-ൻ എ-ു-ു-്-ു- -------------- ഞാൻ എഴുതുന്നു. 0
n-a-- e-h-thun--. njaan ezhuthunnu. n-a-n e-h-t-u-n-. ----------------- njaan ezhuthunnu.
Ja pišem jedno slovo. ഞ-ൻ---ു-ക-്ത്--ഴുതു----. ഞ-ൻ ഒര- കത-ത- എഴ-ത-ന-ന-. ഞ-ൻ ഒ-ു ക-്-് എ-ു-ു-്-ു- ------------------------ ഞാൻ ഒരു കത്ത് എഴുതുന്നു. 0
n-aan--r--k--h--e-h--h-nnu. njaan oru kathu ezhuthunnu. n-a-n o-u k-t-u e-h-t-u-n-. --------------------------- njaan oru kathu ezhuthunnu.
Ja pišem jednu riječ. ഞ-- -ര- വ----് -ഴ--ുന്-ു. ഞ-ൻ ഒര- വ-ക-ക- എഴ-ത-ന-ന-. ഞ-ൻ ഒ-ു വ-ക-ക- എ-ു-ു-്-ു- ------------------------- ഞാൻ ഒരു വാക്ക് എഴുതുന്നു. 0
n-a-n---u----kku-ez----u---. njaan oru vaakku ezhuthunnu. n-a-n o-u v-a-k- e-h-t-u-n-. ---------------------------- njaan oru vaakku ezhuthunnu.
Ja pišem jednu rečenicu. ഞ-ൻ-ഒ-ു വാചക- എ-----യാണ്. ഞ-ൻ ഒര- വ-ചക- എഴ-ത-കയ-ണ-. ഞ-ൻ ഒ-ു വ-ച-ം എ-ു-ു-യ-ണ-. ------------------------- ഞാൻ ഒരു വാചകം എഴുതുകയാണ്. 0
n--a--o-u v-a-----m-----thuka--a--. njaan oru vaachakam ezhuthukayaanu. n-a-n o-u v-a-h-k-m e-h-t-u-a-a-n-. ----------------------------------- njaan oru vaachakam ezhuthukayaanu.
Ja pišem jedno pismo. ഞ---------്ത----ു------. ഞ-ൻ ഒര- കത-ത- എഴ-ത-ന-ന-. ഞ-ൻ ഒ-ു ക-്-് എ-ു-ു-്-ു- ------------------------ ഞാൻ ഒരു കത്ത് എഴുതുന്നു. 0
nja-n --u----h---zhu-hunnu. njaan oru kathu ezhuthunnu. n-a-n o-u k-t-u e-h-t-u-n-. --------------------------- njaan oru kathu ezhuthunnu.
Ja pišem jednu knjigu. ഞ-ൻ -രു പ------ ------യാ--. ഞ-ൻ ഒര- പ-സ-തക- എഴ-ത-കയ-ണ-. ഞ-ൻ ഒ-ു പ-സ-ത-ം എ-ു-ു-യ-ണ-. --------------------------- ഞാൻ ഒരു പുസ്തകം എഴുതുകയാണ്. 0
n-a-- oru--u-t---am -zhu-h-kay-a--. njaan oru pusthakam ezhuthukayaanu. n-a-n o-u p-s-h-k-m e-h-t-u-a-a-n-. ----------------------------------- njaan oru pusthakam ezhuthukayaanu.
Ja pišem. ഞാൻ-എഴ--ുന---. ഞ-ൻ എഴ-ത-ന-ന-. ഞ-ൻ എ-ു-ു-്-ു- -------------- ഞാൻ എഴുതുന്നു. 0
nja---e----hu-n-. njaan ezhuthunnu. n-a-n e-h-t-u-n-. ----------------- njaan ezhuthunnu.
Ti pišeš. ന-ങ്-- ---ത--്നു ന-ങ-ങൾ എഴ-ത-ന-ന- ന-ങ-ങ- എ-ു-ു-്-ു ---------------- നിങ്ങൾ എഴുതുന്നു 0
ni-ga- e-h-----nu ningal ezhuthunnu n-n-a- e-h-t-u-n- ----------------- ningal ezhuthunnu
On piše. അ--ദ-ഹ---ഴ-തുന്-ു. അദ-ദ-ഹ- എഴ-ത-ന-ന-. അ-്-േ-ം എ-ു-ു-്-ു- ------------------ അദ്ദേഹം എഴുതുന്നു. 0
ad--ha- e-hut--nn-. adheham ezhuthunnu. a-h-h-m e-h-t-u-n-. ------------------- adheham ezhuthunnu.

Internacionalizmi

Globalizacija se odražava i na jezike. Porast internacionalizama je očigledan. Internacionalizmi su riječi kojih ima u mnogim jezicima. Riječi pritom imaju isto ili slično značenje. Izgovor im je često isti. I pisanje takvih riječi je također često jako slično. Zanimljivo je širenje internacionalizama. Ono se ne obazire na granice. Barem ne na geografske. A posebno ne na jezične granice. Postoje riječi koje se mogu razumjeti na svakom kontinentu. Riječ hotel je dobar primjer za to. Ta riječ postoji gotovo svugdje u svijetu. Mnogo internacionalizama dolazi iz područja znanosti. Tehnički pojmovi se također brzo šire diljem svijeta. Stari internacionalizmi imaju zajednički korijen. Razvili su se iz iste riječi. Internacionalizmi se obično temelje na posuđenicama. To znači da se riječi jednostavno inkorporiraju u druge druge jezike. Kulturni krugovi igraju važnu ulogu kod preuzimanja. Svaka civilizacija ima svoju tradiciju. Zato se novi koncepti ne prihvataju svugdje. Kulturalne norme odlučuju koje ideje će se usvojiti. Neke stvari postoje samo u određenim dijelovima svijeta. Druge stvari se brzo šire cijelim svijetom. Ali tek kad se stvari proširuju, širi se i njihovo ime. Upravo zato su internacionalizmi tako uzbudljivi! Otkrivajući jezike, otkrivamo i kulture...
Dali si znao?
Kineski je jezik s najvećim brojem govornika na svijetu. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik, već se može reći da ih ima više. Svi oni spadaju u porodicu sinotibetskih jezika. Oko 1,3 milijarde ljudi govori kineski. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Najveći kineski jezik je književni kineski, koji se još zove i mandarinski. Kao službeni jezik Narodne Republike Kine to je materinski jezik 850 milijuna ljudi. Ostali kineski jezici se često samo nazivaju narječjima. Mandarinski razumiju skoro svi ljudi koji govore kineski. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo koje je staro 4000 do 5000 godina. Time kineski ima najdužu tradiciju pismenosti. Kineski pisani znakovi su teži nego alfabetski sistemi. Gramatika se relativno brzo nauči tako da se vrlo brzo može ostvariti uspjeh u učenju. A sve više ljudi želi naučiti kineski… Usudite se jer kineski je jezik budućnosti!