Zbirka izraza

hr Čitati i pisati   »   be Чытаць і пісаць

6 [šest]

Čitati i pisati

Čitati i pisati

6 [шэсць]

6 [shests’]

Чытаць і пісаць

[Chytats’ і pіsats’]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ja čitam. Я --та-. Я ч_____ Я ч-т-ю- -------- Я чытаю. 0
Y--ch--ayu. Y_ c_______ Y- c-y-a-u- ----------- Ya chytayu.
Ja čitam jedno slovo. Я чыт-- л-т---. Я ч____ л______ Я ч-т-ю л-т-р-. --------------- Я чытаю літару. 0
Y- --y-------t-r-. Y_ c______ l______ Y- c-y-a-u l-t-r-. ------------------ Ya chytayu lіtaru.
Ja čitam jednu riječ. Я ---аю -лов-. Я ч____ с_____ Я ч-т-ю с-о-а- -------------- Я чытаю слова. 0
Ya-c-yt-yu slov-. Y_ c______ s_____ Y- c-y-a-u s-o-a- ----------------- Ya chytayu slova.
Ja čitam jednu rečenicu. Я-ч--а- -ка-. Я ч____ с____ Я ч-т-ю с-а-. ------------- Я чытаю сказ. 0
Y- -h--a---skaz. Y_ c______ s____ Y- c-y-a-u s-a-. ---------------- Ya chytayu skaz.
Ja čitam jedno pismo. Я --------ст. Я ч____ л____ Я ч-т-ю л-с-. ------------- Я чытаю ліст. 0
Y-----t-y- -іs-. Y_ c______ l____ Y- c-y-a-u l-s-. ---------------- Ya chytayu lіst.
Ja čitam jednu knjigu. Я ч---ю-кн-г-. Я ч____ к_____ Я ч-т-ю к-і-у- -------------- Я чытаю кнігу. 0
Y- chy-a-u ---g-. Y_ c______ k_____ Y- c-y-a-u k-і-u- ----------------- Ya chytayu knіgu.
Ja čitam. Я-ч-т--. Я ч_____ Я ч-т-ю- -------- Я чытаю. 0
Y---h--ayu. Y_ c_______ Y- c-y-a-u- ----------- Ya chytayu.
Ti čitaš. Ты --тае-. Т_ ч______ Т- ч-т-е-. ---------- Ты чытаеш. 0
T-------es-. T_ c________ T- c-y-a-s-. ------------ Ty chytaesh.
On čita. Ён чыта-. Ё_ ч_____ Ё- ч-т-е- --------- Ён чытае. 0
E--------. E_ c______ E- c-y-a-. ---------- En chytae.
Ja pišem. Я-пі--. Я п____ Я п-ш-. ------- Я пішу. 0
Ya p----. Y_ p_____ Y- p-s-u- --------- Ya pіshu.
Ja pišem jedno slovo. Я -і-у -і-а--. Я п___ л______ Я п-ш- л-т-р-. -------------- Я пішу літару. 0
Ya-pі-hu---ta--. Y_ p____ l______ Y- p-s-u l-t-r-. ---------------- Ya pіshu lіtaru.
Ja pišem jednu riječ. Я--і-у --ова. Я п___ с_____ Я п-ш- с-о-а- ------------- Я пішу слова. 0
Ya-pіshu ----a. Y_ p____ s_____ Y- p-s-u s-o-a- --------------- Ya pіshu slova.
Ja pišem jednu rečenicu. Я-п-шу--к--. Я п___ с____ Я п-ш- с-а-. ------------ Я пішу сказ. 0
Ya----h--ska-. Y_ p____ s____ Y- p-s-u s-a-. -------------- Ya pіshu skaz.
Ja pišem jedno pismo. Я п-шу-----. Я п___ л____ Я п-ш- л-с-. ------------ Я пішу ліст. 0
Ya-p-s-- l---. Y_ p____ l____ Y- p-s-u l-s-. -------------- Ya pіshu lіst.
Ja pišem jednu knjigu. Я---ш--к--гу. Я п___ к_____ Я п-ш- к-і-у- ------------- Я пішу кнігу. 0
Ya-p---u-knі-u. Y_ p____ k_____ Y- p-s-u k-і-u- --------------- Ya pіshu knіgu.
Ja pišem. Я-п--у. Я п____ Я п-ш-. ------- Я пішу. 0
Y- -і-hu. Y_ p_____ Y- p-s-u- --------- Ya pіshu.
Ti pišeš. Ты--і---. Т_ п_____ Т- п-ш-ш- --------- Ты пішаш. 0
T- ---h---. T_ p_______ T- p-s-a-h- ----------- Ty pіshash.
On piše. Ё- --ш-. Ё_ п____ Ё- п-ш-. -------- Ён піша. 0
E- pі---. E_ p_____ E- p-s-a- --------- En pіsha.

Internacionalizmi

Globalizacija se odražava i na jezike. Porast internacionalizama je očigledan. Internacionalizmi su riječi kojih ima u mnogim jezicima. Riječi pritom imaju isto ili slično značenje. Izgovor im je često isti. I pisanje takvih riječi je također često jako slično. Zanimljivo je širenje internacionalizama. Ono se ne obazire na granice. Barem ne na geografske. A posebno ne na jezične granice. Postoje riječi koje se mogu razumjeti na svakom kontinentu. Riječ hotel je dobar primjer za to. Ta riječ postoji gotovo svugdje u svijetu. Mnogo internacionalizama dolazi iz područja znanosti. Tehnički pojmovi se također brzo šire diljem svijeta. Stari internacionalizmi imaju zajednički korijen. Razvili su se iz iste riječi. Internacionalizmi se obično temelje na posuđenicama. To znači da se riječi jednostavno inkorporiraju u druge druge jezike. Kulturni krugovi igraju važnu ulogu kod preuzimanja. Svaka civilizacija ima svoju tradiciju. Zato se novi koncepti ne prihvataju svugdje. Kulturalne norme odlučuju koje ideje će se usvojiti. Neke stvari postoje samo u određenim dijelovima svijeta. Druge stvari se brzo šire cijelim svijetom. Ali tek kad se stvari proširuju, širi se i njihovo ime. Upravo zato su internacionalizmi tako uzbudljivi! Otkrivajući jezike, otkrivamo i kulture...
Dali si znao?
Kineski je jezik s najvećim brojem govornika na svijetu. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik, već se može reći da ih ima više. Svi oni spadaju u porodicu sinotibetskih jezika. Oko 1,3 milijarde ljudi govori kineski. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Najveći kineski jezik je književni kineski, koji se još zove i mandarinski. Kao službeni jezik Narodne Republike Kine to je materinski jezik 850 milijuna ljudi. Ostali kineski jezici se često samo nazivaju narječjima. Mandarinski razumiju skoro svi ljudi koji govore kineski. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo koje je staro 4000 do 5000 godina. Time kineski ima najdužu tradiciju pismenosti. Kineski pisani znakovi su teži nego alfabetski sistemi. Gramatika se relativno brzo nauči tako da se vrlo brzo može ostvariti uspjeh u učenju. A sve više ljudi želi naučiti kineski… Usudite se jer kineski je jezik budućnosti!