Zbirka izraza

hr Čitati i pisati   »   sr Читати и писати

6 [šest]

Čitati i pisati

Čitati i pisati

6 [шест]

6 [šest]

Читати и писати

[Čitati i pisati]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Ja čitam. Ja-ч---м. J- ч----- J- ч-т-м- --------- Ja читам. 0
Ja-čitam. J- č----- J- č-t-m- --------- Ja čitam.
Ja čitam jedno slovo. Ја-ч---м ј-д---с-ов-. Ј- ч---- ј---- с----- Ј- ч-т-м ј-д-о с-о-о- --------------------- Ја читам једно слово. 0
J--č------ed-o --o--. J- č---- j---- s----- J- č-t-m j-d-o s-o-o- --------------------- Ja čitam jedno slovo.
Ja čitam jednu riječ. Ј- ч--ам ј--ну ре-. Ј- ч---- ј---- р--- Ј- ч-т-м ј-д-у р-ч- ------------------- Ја читам једну реч. 0
J- --tam-------r-č. J- č---- j---- r--- J- č-t-m j-d-u r-č- ------------------- Ja čitam jednu reč.
Ja čitam jednu rečenicu. Ја--и--м -е-н- р------у. Ј- ч---- ј---- р-------- Ј- ч-т-м ј-д-у р-ч-н-ц-. ------------------------ Ја читам једну реченицу. 0
J--č---m j---- r---nicu. J- č---- j---- r-------- J- č-t-m j-d-u r-č-n-c-. ------------------------ Ja čitam jednu rečenicu.
Ja čitam jedno pismo. Ја ч---м---дно --см-. Ј- ч---- ј---- п----- Ј- ч-т-м ј-д-о п-с-о- --------------------- Ја читам једно писмо. 0
Ja--i-am ----- --smo. J- č---- j---- p----- J- č-t-m j-d-o p-s-o- --------------------- Ja čitam jedno pismo.
Ja čitam jednu knjigu. Ј----т-м --дн--књиг-. Ј- ч---- ј---- к----- Ј- ч-т-м ј-д-у к-и-у- --------------------- Ја читам једну књигу. 0
Ja-č-tam j---u-k-----. J- č---- j---- k------ J- č-t-m j-d-u k-j-g-. ---------------------- Ja čitam jednu knjigu.
Ja čitam. Ј----там. Ј- ч----- Ј- ч-т-м- --------- Ја читам. 0
J- či---. J- č----- J- č-t-m- --------- Ja čitam.
Ti čitaš. Т- -и---. Т- ч----- Т- ч-т-ш- --------- Ти читаш. 0
Ti --ta-. T- č----- T- č-t-š- --------- Ti čitaš.
On čita. О- чи-а. О- ч---- О- ч-т-. -------- Он чита. 0
O- čita. O- č---- O- č-t-. -------- On čita.
Ja pišem. Ја -и--м. Ј- п----- Ј- п-ш-м- --------- Ја пишем. 0
J- -iš--. J- p----- J- p-š-m- --------- Ja pišem.
Ja pišem jedno slovo. Ј--пи--м-ј--но-сл-в-. Ј- п---- ј---- с----- Ј- п-ш-м ј-д-о с-о-о- --------------------- Ја пишем једно слово. 0
Ja pi--m--edn--sl---. J- p---- j---- s----- J- p-š-m j-d-o s-o-o- --------------------- Ja pišem jedno slovo.
Ja pišem jednu riječ. Ј----ш-м---д-- --ч. Ј- п---- ј---- р--- Ј- п-ш-м ј-д-у р-ч- ------------------- Ја пишем једну реч. 0
Ja-pi-em------ -e-. J- p---- j---- r--- J- p-š-m j-d-u r-č- ------------------- Ja pišem jednu reč.
Ja pišem jednu rečenicu. Ја-п--ем -ед-у р--е----. Ј- п---- ј---- р-------- Ј- п-ш-м ј-д-у р-ч-н-ц-. ------------------------ Ја пишем једну реченицу. 0
J- pi-e--j------eč-nic-. J- p---- j---- r-------- J- p-š-m j-d-u r-č-n-c-. ------------------------ Ja pišem jednu rečenicu.
Ja pišem jedno pismo. Ја----е- -ед-о п-с--. Ј- п---- ј---- п----- Ј- п-ш-м ј-д-о п-с-о- --------------------- Ја пишем једно писмо. 0
Ja--i-em----n--pi-m-. J- p---- j---- p----- J- p-š-m j-d-o p-s-o- --------------------- Ja pišem jedno pismo.
Ja pišem jednu knjigu. Ја -и--м-једну к--гу. Ј- п---- ј---- к----- Ј- п-ш-м ј-д-у к-и-у- --------------------- Ја пишем једну књигу. 0
J--piš-m j-dnu k-jig-. J- p---- j---- k------ J- p-š-m j-d-u k-j-g-. ---------------------- Ja pišem jednu knjigu.
Ja pišem. Ја-п-ш-м. Ј- п----- Ј- п-ш-м- --------- Ја пишем. 0
Ja p---m. J- p----- J- p-š-m- --------- Ja pišem.
Ti pišeš. Т- п--еш. Т- п----- Т- п-ш-ш- --------- Ти пишеш. 0
T---iše-. T- p----- T- p-š-š- --------- Ti pišeš.
On piše. Он -и-е. О- п---- О- п-ш-. -------- Он пише. 0
O---iš-. O- p---- O- p-š-. -------- On piše.

Internacionalizmi

Globalizacija se odražava i na jezike. Porast internacionalizama je očigledan. Internacionalizmi su riječi kojih ima u mnogim jezicima. Riječi pritom imaju isto ili slično značenje. Izgovor im je često isti. I pisanje takvih riječi je također često jako slično. Zanimljivo je širenje internacionalizama. Ono se ne obazire na granice. Barem ne na geografske. A posebno ne na jezične granice. Postoje riječi koje se mogu razumjeti na svakom kontinentu. Riječ hotel je dobar primjer za to. Ta riječ postoji gotovo svugdje u svijetu. Mnogo internacionalizama dolazi iz područja znanosti. Tehnički pojmovi se također brzo šire diljem svijeta. Stari internacionalizmi imaju zajednički korijen. Razvili su se iz iste riječi. Internacionalizmi se obično temelje na posuđenicama. To znači da se riječi jednostavno inkorporiraju u druge druge jezike. Kulturni krugovi igraju važnu ulogu kod preuzimanja. Svaka civilizacija ima svoju tradiciju. Zato se novi koncepti ne prihvataju svugdje. Kulturalne norme odlučuju koje ideje će se usvojiti. Neke stvari postoje samo u određenim dijelovima svijeta. Druge stvari se brzo šire cijelim svijetom. Ali tek kad se stvari proširuju, širi se i njihovo ime. Upravo zato su internacionalizmi tako uzbudljivi! Otkrivajući jezike, otkrivamo i kulture...
Dali si znao?
Kineski je jezik s najvećim brojem govornika na svijetu. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik, već se može reći da ih ima više. Svi oni spadaju u porodicu sinotibetskih jezika. Oko 1,3 milijarde ljudi govori kineski. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Najveći kineski jezik je književni kineski, koji se još zove i mandarinski. Kao službeni jezik Narodne Republike Kine to je materinski jezik 850 milijuna ljudi. Ostali kineski jezici se često samo nazivaju narječjima. Mandarinski razumiju skoro svi ljudi koji govore kineski. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo koje je staro 4000 do 5000 godina. Time kineski ima najdužu tradiciju pismenosti. Kineski pisani znakovi su teži nego alfabetski sistemi. Gramatika se relativno brzo nauči tako da se vrlo brzo može ostvariti uspjeh u učenju. A sve više ljudi želi naučiti kineski… Usudite se jer kineski je jezik budućnosti!