В-на-ма--------.
Вона має собаку.
В-н- м-є с-б-к-.
----------------
Вона має собаку. 0 V----ma-e s----u.Vona maye sobaku.V-n- m-y- s-b-k-.-----------------Vona maye sobaku.
В-н- -а- вел--о----об-ку.
Вона має великого собаку.
В-н- м-є в-л-к-г- с-б-к-.
-------------------------
Вона має великого собаку. 0 Von- -aye -e-yko-o-s-baku.Vona maye velykoho sobaku.V-n- m-y- v-l-k-h- s-b-k-.--------------------------Vona maye velykoho sobaku.
Во-----є б--ин--.
Вона має будинок.
В-н- м-є б-д-н-к-
-----------------
Вона має будинок. 0 V-na-m-y- bu-y--k.Vona maye budynok.V-n- m-y- b-d-n-k-------------------Vona maye budynok.
В----------л-н-к-й--уд----.
Вона має маленький будинок.
В-н- м-є м-л-н-к-й б-д-н-к-
---------------------------
Вона має маленький будинок. 0 V-na-may----le-ʹky-̆---dyn-k.Vona maye malenʹkyy- budynok.V-n- m-y- m-l-n-k-y- b-d-n-k------------------------------Vona maye malenʹkyy̆ budynok.
В---жи-е-в -отелі.
Він живе в готелі.
В-н ж-в- в г-т-л-.
------------------
Він живе в готелі. 0 V---zh-v--v ---e-i.Vin zhyve v hoteli.V-n z-y-e v h-t-l-.-------------------Vin zhyve v hoteli.
В-- жи-- --д-шев--у-----лі.
Він живе у дешевому готелі.
В-н ж-в- у д-ш-в-м- г-т-л-.
---------------------------
Він живе у дешевому готелі. 0 V-- z-y-e u-de----o-- h--e-i.Vin zhyve u deshevomu hoteli.V-n z-y-e u d-s-e-o-u h-t-l-.-----------------------------Vin zhyve u deshevomu hoteli.
В-- -ає ав-омобіл-.
Він має автомобіль.
В-н м-є а-т-м-б-л-.
-------------------
Він має автомобіль. 0 V---ma-e -vt--o-il-.Vin maye avtomobilʹ.V-n m-y- a-t-m-b-l-.--------------------Vin maye avtomobilʹ.
Ві--ма- -о-о----а--ом-б-ль.
Він має дорогий автомобіль.
В-н м-є д-р-г-й а-т-м-б-л-.
---------------------------
Він має дорогий автомобіль. 0 Vin ma-e doro-y---avt--o--l-.Vin maye dorohyy- avtomobilʹ.V-n m-y- d-r-h-y- a-t-m-b-l-.-----------------------------Vin maye dorohyy̆ avtomobilʹ.
Akademski jezik je zaseban jezik.
Koristi se za stručne diskusije.
Također se koristi u akademskim publikacijama.
Prije su postojali usklađeni akademski jezici.
Na europskom tlu je u znanosti dugo vremena prevladavao latinski jezik.
Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik.
Akademski jezici su stručni jezici.
Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova.
Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija.
Neki kažu da akademici namjerno govore nerazumljivo.
Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije.
Međutim, znanost se vodi istinom.
Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik.
Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta.
Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik.
A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude!
Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranome jeziku.
Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja.
Pritom su morali izabrati između više odgovora.
Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani.
Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor.
No to uopće nije imalo nikakvog smisla!
Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom.
Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom.
Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost.
Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik.
S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način.
Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...