Одн--порц-ю ---т---і фр--- к--ч----.
Одну порцію картоплі фрі з кетчупом.
О-н- п-р-і- к-р-о-л- ф-і з к-т-у-о-.
------------------------------------
Одну порцію картоплі фрі з кетчупом. 0 O-n- po-tsiyu--ar--p-i fri z --tchup-m.Odnu portsiyu kartopli fri z ketchupom.O-n- p-r-s-y- k-r-o-l- f-i z k-t-h-p-m----------------------------------------Odnu portsiyu kartopli fri z ketchupom.
І --і----ці--- май-не-ом.
І дві порції з майонезом.
І д-і п-р-і- з м-й-н-з-м-
-------------------------
І дві порції з майонезом. 0 I -vi-po--siï-z------nezom.I dvi portsii- z may-onezom.I d-i p-r-s-i- z m-y-o-e-o-.----------------------------I dvi portsiï z may̆onezom.
І --и-порції-с-аж--о- --в-а---з---рч----.
І три порції смаженої ковбаси з гірчицею.
І т-и п-р-і- с-а-е-о- к-в-а-и з г-р-и-е-.
-----------------------------------------
І три порції смаженої ковбаси з гірчицею. 0 I-t-y-p----iï sma--e-oï-----a-y-z ---c-y-s--u.I try portsii- smazhenoi- kovbasy z hirchytseyu.I t-y p-r-s-i- s-a-h-n-i- k-v-a-y z h-r-h-t-e-u-------------------------------------------------I try portsiï smazhenoï kovbasy z hirchytseyu.
Щ--- в-с є---ов----?
Що у вас є з овочів?
Щ- у в-с є з о-о-і-?
--------------------
Що у вас є з овочів? 0 S-cho-u --s y- z-ov---iv?Shcho u vas ye z ovochiv?S-c-o u v-s y- z o-o-h-v--------------------------Shcho u vas ye z ovochiv?
У--ас є---асо--?
У вас є квасоля?
У в-с є к-а-о-я-
----------------
У вас є квасоля? 0 U-----ye --asol-a?U vas ye kvasolya?U v-s y- k-a-o-y-?------------------U vas ye kvasolya?
У--ас-є-ц-і-----а-уста?
У вас є цвітна капуста?
У в-с є ц-і-н- к-п-с-а-
-----------------------
У вас є цвітна капуста? 0 U-v-s ye -s-i----kapust-?U vas ye tsvitna kapusta?U v-s y- t-v-t-a k-p-s-a--------------------------U vas ye tsvitna kapusta?
Я -- охо---ку--руд--.
Я їм охоче кукурудзу.
Я ї- о-о-е к-к-р-д-у-
---------------------
Я їм охоче кукурудзу. 0 YA ïm -khoc----uk-rudz-.YA i-m okhoche kukurudzu.Y- i-m o-h-c-e k-k-r-d-u--------------------------YA ïm okhoche kukurudzu.
Я -м--хоче о-ірки.
Я їм охоче огірки.
Я ї- о-о-е о-і-к-.
------------------
Я їм охоче огірки. 0 YA---m o-h--h- --ir--.YA i-m okhoche ohirky.Y- i-m o-h-c-e o-i-k-.----------------------YA ïm okhoche ohirky.
Я -- --оч--помі---и.
Я їм охоче помідори.
Я ї- о-о-е п-м-д-р-.
--------------------
Я їм охоче помідори. 0 Y----m o-h-ch---o-i-ory.YA i-m okhoche pomidory.Y- i-m o-h-c-e p-m-d-r-.------------------------YA ïm okhoche pomidory.
Чи їс- ти тако- -хоче броколі?
Чи їси ти також охоче броколі?
Ч- ї-и т- т-к-ж о-о-е б-о-о-і-
------------------------------
Чи їси ти також охоче броколі? 0 C-y---sy----ta-o-h -----h---ro----?Chy i-sy ty takozh okhoche brokoli?C-y i-s- t- t-k-z- o-h-c-e b-o-o-i------------------------------------Chy ïsy ty takozh okhoche brokoli?
Я-н- --блю ци--лі.
Я не люблю цибулі.
Я н- л-б-ю ц-б-л-.
------------------
Я не люблю цибулі. 0 YA-n--lyub--u-t-yb-li.YA ne lyublyu tsybuli.Y- n- l-u-l-u t-y-u-i-----------------------YA ne lyublyu tsybuli.
Я ---люблю---сли-.
Я не люблю маслин.
Я н- л-б-ю м-с-и-.
------------------
Я не люблю маслин. 0 Y--ne -y--l-u-ma--y-.YA ne lyublyu maslyn.Y- n- l-u-l-u m-s-y-.---------------------YA ne lyublyu maslyn.
Я-не--юб-- г-и---.
Я не люблю грибів.
Я н- л-б-ю г-и-і-.
------------------
Я не люблю грибів. 0 YA n-----blyu hr--i-.YA ne lyublyu hrybiv.Y- n- l-u-l-u h-y-i-.---------------------YA ne lyublyu hrybiv.
Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici.
Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona.
Ona određuje značenje riječi i slogova.
Stoga je ton usko vezan za riječ.
Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici.
Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik.
U Africi također postoje različiti tonalni jezici.
Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici.
Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente.
To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik.
Visina tona varira u pojedinim jezicima.
U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona.
Stoga slog
ma
može imati četiri značenja.
To su
majka
,
konoplja, konj
i psovati.
Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh.
To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu.
Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova.
Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi.
Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba.
Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija.
Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi.
Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca.
Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti.
Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi.
Visina tonova je naravno važna i u glazbi.
To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik.
Moraju se točno pridržavati melodije.
Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike.
On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi.
Većina živi u Pakistanu.
Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab.
U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik.
U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status.
U pandžapskom se koristi vlastito pismo.
I ima vrlo dugu književnu tradiciju…
Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina.
I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan.
To je tonski jezik.
U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje.
U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona.
Za indoevropske jezike je to veoma neobično.
Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!