Zbirka izraza

hr Obitelj   »   ta குடும்ப அங்கத்தினர்கள்

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [இரண்டு]

2 [Iraṇṭu]

குடும்ப அங்கத்தினர்கள்

[kuṭumpa aṅkattiṉarkaḷ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tamilski igra Više
djed த----ா த----- த-த-த- ------ தாத்தா 0
t-ttā t---- t-t-ā ----- tāttā
baka ப----ி ப----- ப-ட-ட- ------ பாட்டி 0
pāṭṭi p---- p-ṭ-i ----- pāṭṭi
on i ona அ----் அவ--ம் அ----- அ----- அ-ன-ம- அ-ள-ம- ------------- அவனும் அவளும் 0
a-a--m-av-ḷum a----- a----- a-a-u- a-a-u- ------------- avaṉum avaḷum
otac த--தை த---- த-்-ை ----- தந்தை 0
ta--ai t----- t-n-a- ------ tantai
majka த-ய் த--- த-ய- ---- தாய் 0
tāy t-- t-y --- tāy
on i ona அவ-ும் அ--ும் அ----- அ----- அ-ர-ம- அ-ள-ம- ------------- அவரும் அவளும் 0
av--um -v---m a----- a----- a-a-u- a-a-u- ------------- avarum avaḷum
sin ம--் ம--- ம-ன- ---- மகன் 0
m-kaṉ m---- m-k-ṉ ----- makaṉ
kćerka மக-் ம--- ம-ள- ---- மகள் 0
m---ḷ m---- m-k-ḷ ----- makaḷ
on i ona அ--ும- அவளு-் அ----- அ----- அ-ன-ம- அ-ள-ம- ------------- அவனும் அவளும் 0
av--u--a--ḷum a----- a----- a-a-u- a-a-u- ------------- avaṉum avaḷum
brat சகோ--ன் ச------ ச-ோ-ர-் ------- சகோதரன் 0
cakō--raṉ c-------- c-k-t-r-ṉ --------- cakōtaraṉ
sestra சக-தரி ச----- ச-ோ-ர- ------ சகோதரி 0
cakō-a-i c------- c-k-t-r- -------- cakōtari
on i ona அவ---் ---ு-் அ----- அ----- அ-ன-ம- அ-ள-ம- ------------- அவனும் அவளும் 0
a-aṉ-m a----m a----- a----- a-a-u- a-a-u- ------------- avaṉum avaḷum
ujak, stric மாமா ம--- ம-ம- ---- மாமா 0
mā-ā m--- m-m- ---- māmā
tetka மா-ி ம--- ம-ம- ---- மாமி 0
m-mi m--- m-m- ---- māmi
on i ona அ-ரு-- -வ--ம் அ----- அ----- அ-ர-ம- அ-ள-ம- ------------- அவரும் அவளும் 0
a-ar-m a--ḷ-m a----- a----- a-a-u- a-a-u- ------------- avarum avaḷum
Mi smo obitelj. நாங்க-் --ு க----்---. ந------ ஒ-- க--------- ந-ங-க-் ஒ-ு க-ட-ம-ப-்- ---------------------- நாங்கள் ஒரு குடும்பம். 0
nā-kaḷ oru kuṭ---a-. n----- o-- k-------- n-ṅ-a- o-u k-ṭ-m-a-. -------------------- nāṅkaḷ oru kuṭumpam.
Obitelj nije mala. எங்--- ----ம்பம் சி---த- இ-்லை. எ----- க-------- ச------ இ----- எ-்-ள- க-ட-ம-ப-் ச-ற-ய-ு இ-்-ை- ------------------------------- எங்கள் குடும்பம் சிறியது இல்லை. 0
Eṅ--ḷ---ṭu-pa----ṟ---t-----ai. E---- k------- c------- i----- E-k-ḷ k-ṭ-m-a- c-ṟ-y-t- i-l-i- ------------------------------ Eṅkaḷ kuṭumpam ciṟiyatu illai.
Obitelj je velika. கு-ும-பம----ரிய-ு. க-------- ப------- க-ட-ம-ப-் ப-ர-ய-ு- ------------------ குடும்பம் பெரியது. 0
K--u--a- p-r-ya-u. K------- p-------- K-ṭ-m-a- p-r-y-t-. ------------------ Kuṭumpam periyatu.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.