Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   sq mund

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [shtatёdhjetёetre]

mund

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Smiješ li već voziti auto? A -un---’--japё-h m-k-nёs-t-shm-? A mund t’i japёsh makinёs tashmё? A m-n- t-i j-p-s- m-k-n-s t-s-m-? --------------------------------- A mund t’i japёsh makinёs tashmё? 0
Smiješ li već piti alkohol? A--u----- --s---lkool----i? A mund tё pish alkool tani? A m-n- t- p-s- a-k-o- t-n-? --------------------------- A mund tё pish alkool tani? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? A m-nd-t- -d--t-sh-j--htё sh--tit-t-n-? A mund tё udhёtosh jashtё shtetit tani? A m-n- t- u-h-t-s- j-s-t- s-t-t-t t-n-? --------------------------------------- A mund tё udhёtosh jashtё shtetit tani? 0
smjeti m-nd mund m-n- ---- mund 0
Smijemo li ovdje pušiti? A m-nd-t- -i---d--an-k-tu? A mund tё pimё duhan kёtu? A m-n- t- p-m- d-h-n k-t-? -------------------------- A mund tё pimё duhan kёtu? 0
Smije li se ovdje pušiti? A -u-- -ё -i-duha- ---u? A mund tё pi duhan kёtu? A m-n- t- p- d-h-n k-t-? ------------------------ A mund tё pi duhan kёtu? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? A--u-d -ё p---aj--e k-r-- ----iti? A mund tё paguaj me kartё krediti? A m-n- t- p-g-a- m- k-r-ё k-e-i-i- ---------------------------------- A mund tё paguaj me kartё krediti? 0
Smije li se platiti čekom? A-m-nd t- p----j-m- --k? A mund tё paguaj me çek? A m-n- t- p-g-a- m- ç-k- ------------------------ A mund tё paguaj me çek? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? A---n- ---p-g--j----l-kё-nё-----? A mund tё paguaj me lekё nё dorё? A m-n- t- p-g-a- m- l-k- n- d-r-? --------------------------------- A mund tё paguaj me lekё nё dorё? 0
Smijem li telefonirati? A---n--tё-t---f--------he--? A mund tё telefonoj njёherё? A m-n- t- t-l-f-n-j n-ё-e-ё- ---------------------------- A mund tё telefonoj njёherё? 0
Smijem li nešto pitati? A-mund--ё--yes p---d-ç-a? A mund tё pyes pёr diçka? A m-n- t- p-e- p-r d-ç-a- ------------------------- A mund tё pyes pёr diçka? 0
Smijem li nešto reći? A---nd -- -h-m-d-çka? A mund tё them diçka? A m-n- t- t-e- d-ç-a- --------------------- A mund tё them diçka? 0
On ne smije spavati u parku. Ai -u- m-n--t- fl--ё-nё---rk. Ai nuk mund tё flejё nё park. A- n-k m-n- t- f-e-ё n- p-r-. ----------------------------- Ai nuk mund tё flejё nё park. 0
On ne smije spavati u autu. Ai --- m-n- -ё--l-jё-n----ki--. Ai nuk mund tё flejё nё makinё. A- n-k m-n- t- f-e-ё n- m-k-n-. ------------------------------- Ai nuk mund tё flejё nё makinё. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. Ai---k--un- ------jё-n- ---c-oni- e --en--. Ai nuk mund tё flejё nё stacionin e trenit. A- n-k m-n- t- f-e-ё n- s-a-i-n-n e t-e-i-. ------------------------------------------- Ai nuk mund tё flejё nё stacionin e trenit. 0
Smijemo li sjesti? A --------ul--i? A mund tё ulemi? A m-n- t- u-e-i- ---------------- A mund tё ulemi? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? A-------ё -a---p-- -e--nё? A mund tё na jepni menynё? A m-n- t- n- j-p-i m-n-n-? -------------------------- A mund tё na jepni menynё? 0
Možemo li platiti odvojeno? A mun--t- --gu---ё-v---e--eç? A mund tё paguajmё veç e veç? A m-n- t- p-g-a-m- v-ç e v-ç- ----------------------------- A mund tё paguajmё veç e veç? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!