Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   sq Mbiemrat 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [shtatёdhjetёenёntё]

Mbiemrat 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. Kam--eshu- n-ё----ta--blu. K-- v----- n-- f----- b--- K-m v-s-u- n-ё f-s-a- b-u- -------------------------- Kam veshur njё fustan blu. 0
Ja imam na sebi crvenu haljinu. K----eshu- n-ё--us--- -ё----. K-- v----- n-- f----- t- k--- K-m v-s-u- n-ё f-s-a- t- k-q- ----------------------------- Kam veshur njё fustan tё kuq. 0
Ja imam na sebi zelenu haljinu. Ka- -e-hur-njё-----a---- -je-b-r. K-- v----- n-- f----- t- g------- K-m v-s-u- n-ё f-s-a- t- g-e-b-r- --------------------------------- Kam veshur njё fustan të gjelbër. 0
Ja kupujem crnu tašnu. Un--ble---jё-ça--ё--- -e-ё. U-- b--- n-- ç---- t- z---- U-ё b-e- n-ё ç-n-ё t- z-z-. --------------------------- Unё blej njё çantё tё zezё. 0
Ja kupujem smeđu tašnu. U-ё b--j-nj---antё--a--. U-- b--- n-- ç---- k---- U-ё b-e- n-ё ç-n-ё k-f-. ------------------------ Unё blej njё çantё kafe. 0
Ja kupujem bijelu tašnu. U-ё bl---n---ça--- ----a-dhё. U-- b--- n-- ç---- t- b------ U-ё b-e- n-ё ç-n-ё t- b-r-h-. ----------------------------- Unё blej njё çantё tё bardhё. 0
Ja trebam novo auto. Kam ---o-ё--ё------m-kin--t- -e. K-- n----- p-- n-- m----- t- r-- K-m n-v-j- p-r n-ё m-k-n- t- r-. -------------------------------- Kam nevojё pёr njё makinё tё re. 0
Ja trebam brzo auto. K-m -evojё --r--jё-----n---- s-----ё. K-- n----- p-- n-- m----- t- s------- K-m n-v-j- p-r n-ё m-k-n- t- s-p-j-ё- ------------------------------------- Kam nevojё pёr njё makinё tё shpejtё. 0
Ja trebam udobno auto. K---nev-jё--ё---jё-m--in- t- rehatshme. K-- n----- p-- n-- m----- t- r--------- K-m n-v-j- p-r n-ё m-k-n- t- r-h-t-h-e- --------------------------------------- Kam nevojё pёr njё makinё tё rehatshme. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Atje --rt--a------ё gru- --v--tё-. A--- l--- b---- n-- g--- e v------ A-j- l-r- b-n-n n-ё g-u- e v-e-ё-. ---------------------------------- Atje lart banon njё grua e vjetёr. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. A--e---rt --non njё------e--h----shё. A--- l--- b---- n-- g--- e s--------- A-j- l-r- b-n-n n-ё g-u- e s-ё-d-s-ё- ------------------------------------- Atje lart banon njё grua e shёndoshё. 0
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. Atj- ----tё ban----jё g--a ---e-h----. A--- p----- b---- n-- g--- k---------- A-j- p-s-t- b-n-n n-ё g-u- k-r-s-t-r-. -------------------------------------- Atje poshtё banon njё grua kureshtare. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. T- f-uar-t---nё-i-hi- nje-ё---- mir-. T- f------ t--- i---- n----- t- m---- T- f-u-r-t t-n- i-h-n n-e-ё- t- m-r-. ------------------------------------- Tё ftuarit tanё ishin njerёz tё mirё. 0
Naši gosti su bili kulturni ljudi. T--ftua-i---an- i-h-n-nje-ёz -- s---ls-ё-. T- f------ t--- i---- n----- t- s--------- T- f-u-r-t t-n- i-h-n n-e-ё- t- s-e-l-h-m- ------------------------------------------ Tё ftuarit tanё ishin njerёz tё sjellshёm. 0
Naši gosti su bili interesantni ljudi. Tё f---r-t -a---ish-- n----- -n-er-san-. T- f------ t--- i---- n----- i---------- T- f-u-r-t t-n- i-h-n n-e-ё- i-t-r-s-n-. ---------------------------------------- Tё ftuarit tanё ishin njerёz interesant. 0
Ja imam dragu djecu. U-ё -am --m--- tё -as-u-. U-- k-- f----- t- d------ U-ё k-m f-m-j- t- d-s-u-. ------------------------- Unё kam fёmijё tё dashur. 0
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. Por-f-in--t kan- f-mi-- -- paci--. P-- f------ k--- f----- t- p------ P-r f-i-j-t k-n- f-m-j- t- p-c-p-. ---------------------------------- Por fqinjёt kanё fёmijё tё pacipё. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? A-janё-f--i-ё- tu----ё -ir-? A j--- f------ t--- t- m---- A j-n- f-m-j-t t-a- t- m-r-? ---------------------------- A janё fёmijёt tuaj tё mirё? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...