Knjiga fraza

bs Na željeznici   »   sq Nё stacionin e trenit

33 [trideset i tri]

Na željeznici

Na željeznici

33 [tridhjetёetre]

Nё stacionin e trenit

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Kada polazi sljedeći voz za Berlin? K-r----e--tre-- t--t-r-----B-r-in? K-- n---- t---- t----- p-- B------ K-r n-s-t t-e-i t-e-ё- p-r B-r-i-? ---------------------------------- Kur niset treni tjetёr pёr Berlin? 0
Kada polazi sljedeći voz za Pariz? K-r--i----t-e-i t--t-r pёr P---s? K-- n---- t---- t----- p-- P----- K-r n-s-t t-e-i t-e-ё- p-r P-r-s- --------------------------------- Kur niset treni tjetёr pёr Paris? 0
Kada polazi sljedeći voz za London? Kur-nise------- tjet-r-p-r Lo-dё-? K-- n---- t---- t----- p-- L------ K-r n-s-t t-e-i t-e-ё- p-r L-n-ё-? ---------------------------------- Kur niset treni tjetёr pёr Londёr? 0
U koliko sati polazi voz za Varšavu? N--ç---ё-nis----r-n--p-- V-rs--vё? N- ç---- n---- t---- p-- V-------- N- ç-o-ё n-s-t t-e-i p-r V-r-h-v-? ---------------------------------- Nё ç’orё niset treni pёr Varshavё? 0
U koliko sati polazi voz za Štokholm? Nё-ç’-r- -i-et-t--n- p-r-St----lm? N- ç---- n---- t---- p-- S-------- N- ç-o-ё n-s-t t-e-i p-r S-o-h-l-? ---------------------------------- Nё ç’orё niset treni pёr Stokholm? 0
U koliko sati polazi voz za Budimpeštu? Nё-ç-o-ё-n---t t---i p-r ---B--a-es-? N- ç---- n---- t---- p-- n- B-------- N- ç-o-ё n-s-t t-e-i p-r n- B-d-p-s-? ------------------------------------- Nё ç’orё niset treni pёr nё Budapest? 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Madrid. Dua-nj--bi--t---ёr Ma-r--. D-- n-- b----- p-- M------ D-a n-ё b-l-t- p-r M-d-i-. -------------------------- Dua njё biletё pёr Madrid. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Prag. D-a-n-- --le-- p-r-Pragë. D-- n-- b----- p-- P----- D-a n-ё b-l-t- p-r P-a-ë- ------------------------- Dua njё biletё pёr Pragë. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Bern. D-- ----biletё-p-- Ber--. D-- n-- b----- p-- B----- D-a n-ё b-l-t- p-r B-r-ë- ------------------------- Dua njё biletё pёr Bernë. 0
Kada stiže voz u Beč? K-r-a-ri- t--ni--- ---n? K-- a---- t---- n- V---- K-r a-r-n t-e-i n- V-e-? ------------------------ Kur arrin treni nё Vjen? 0
Kada stiže voz u Moskvu? Kur ---in treni-n- Moskё? K-- a---- t---- n- M----- K-r a-r-n t-e-i n- M-s-ё- ------------------------- Kur arrin treni nё Moskё? 0
Kada stiže voz u Amsterdam? K------i---r-ni ----m--e-dam? K-- a---- t---- n- A--------- K-r a-r-n t-e-i n- A-s-e-d-m- ----------------------------- Kur arrin treni nё Amsterdam? 0
Moram li presijedati? A-d--et--------roj ----? A d---- t- n------ t---- A d-h-t t- n-ё-r-j t-e-? ------------------------ A duhet tё ndёrroj tren? 0
S kojeg kolosijeka kreće voz? Nё---l----l-tfo-mё nis-t --e-i? N- c---- p-------- n---- t----- N- c-l-n p-a-f-r-ё n-s-t t-e-i- ------------------------------- Nё cilёn platformё niset treni? 0
Ima li kola za spavanje u vozu? A-k------n---u----- ----? A k- v---- g---- n- t---- A k- v-g-n g-u-i n- t-e-? ------------------------- A ka vagon gjumi nё tren? 0
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom pravcu do Brisela. D-a ---ёm -ajtj---ё- Br----l. D-- v---- v----- p-- B------- D-a v-t-m v-j-j- p-r B-u-s-l- ----------------------------- Dua vetёm vajtje pёr Bruksel. 0
Htio / htjela bih povratnu kartu do Kopenhagena. Dua-n-ё -i-e-ё--t-imi pёr n- ---e----e-. D-- n-- b----- k----- p-- n- K---------- D-a n-ё b-l-t- k-h-m- p-r n- K-p-n-a-e-. ---------------------------------------- Dua njё biletё kthimi pёr nё Kopenhagen. 0
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje? S--ku---o- njё ve---nё--ag-n-- m- s----t--? S- k------ n-- v--- n- v------ m- s-------- S- k-s-t-n n-ё v-n- n- v-g-n-n m- s-t-e-ё-? ------------------------------------------- Sa kushton njё vend nё vagonin me shtretёr? 0

Jezička promjena

Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja. Stoga ni naš jezik ne može stagnirati. On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan. Ta promjena može pogoditi sva područja jezika. Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte. Fonološka promjena pogađa zvučni sistem jezika. Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi. Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara. Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu. Razlozi jezične promjene su različiti. Često postoje ekonomski razlozi. Govornici ili pisci žele uštedjeti na vremenu ili naporu. Stoga pojednostavljuju svoj jezik. Inovacije takođe potiču jezičku promjenu. To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari. Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi. Jezička je promjena većinom neplanirana. To je prirodan proces i često se dešava automatski. Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik. To čine kada žele postići određeni učinak. Utjecaj stranih jezika također potiče jezičke promjene. To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije. Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike. Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi. One se nazivaju anglicizmima. Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo. Istovremeno je ona pozitivan znak. Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Da li ste to znali?
Perzijski jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 miliona ljudi perzijski je maternji jezik. Njima se pridružuje još 50 miliona ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom. U zavisnosti od regije koriste se različiti dijalekti. U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik. Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta. Ko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...