Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   sq Vende dhe gjuhё

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [pesё]

Vende dhe gjuhё

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Džon je iz Londona. X--ni--sh-- ----L-n---. X---- ё---- n-- L------ X-o-i ё-h-ё n-a L-n-r-. ----------------------- Xhoni ёshtё nga Londra. 0
London je u Velikoj Britaniji. L--dr--ndo-----nё-Bri-ani---- -adhe. L----- n------ n- B-------- e M----- L-n-r- n-o-h-t n- B-i-a-i-ё e M-d-e- ------------------------------------ Londra ndodhet nё Britaninё e Madhe. 0
On govori engleski. Ai----t----li--t. A- f--- a-------- A- f-e- a-g-i-h-. ----------------- Ai flet anglisht. 0
Marija je iz Madrida. M---a --h-ё -g--M--ri-i. M---- ё---- n-- M------- M-r-a ё-h-ё n-a M-d-i-i- ------------------------ Maria ёshtё nga Madridi. 0
Madrid je u Španiji. Ma-ridi ----he--nё -pan--. M------ n------ n- S------ M-d-i-i n-o-h-t n- S-a-j-. -------------------------- Madridi ndodhet nё Spanjё. 0
Ona govori španski. A-o f-e- s---j----. A-- f--- s--------- A-o f-e- s-a-j-s-t- ------------------- Ajo flet spanjisht. 0
Peter i Marta su iz Berlina. Petri-dh- -ar---ja-ё ng- ----in-. P---- d-- M---- j--- n-- B------- P-t-i d-e M-r-a j-n- n-a B-r-i-i- --------------------------------- Petri dhe Marta janё nga Berlini. 0
Berlin je u Njemačkoj. Be--i-i---od-et--ё -jer-ani. B------ n------ n- G-------- B-r-i-i n-o-h-t n- G-e-m-n-. ---------------------------- Berlini ndodhet nё Gjermani. 0
Govorite li oboje njemački? Fl-s-- ju-t- dy-gj-----i---? F----- j- t- d- g----------- F-i-n- j- t- d- g-e-m-n-s-t- ---------------------------- Flisni ju te dy gjermanisht? 0
London je glavni grad. Londra --h-- --ё k-y----e-. L----- ё---- n-- k--------- L-n-r- ё-h-ё n-ё k-y-q-t-t- --------------------------- Londra ёshtё njё kryeqytet. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. M-dr-d----e---rl-n--ja-ё-g----a--t--kry-qy-e-e. M------ d-- B------ j--- g--------- k---------- M-d-i-i d-e B-r-i-i j-n- g-i-h-s-t- k-y-q-t-t-. ----------------------------------------------- Madridi dhe Berlini janё gjithashtu kryeqytete. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. K--eqy-ete- -anё-tё--ё--e-j -h- -ё zhur-sh-m. K---------- j--- t- m------ d-- t- z--------- K-y-q-t-t-t j-n- t- m-d-e-j d-e t- z-u-m-h-m- --------------------------------------------- Kryeqytetet janё tё mёdhenj dhe tё zhurmshёm. 0
Francuska je u Evropi. Fr--c- -d---------Eur---. F----- n------ n- E------ F-a-c- n-o-h-t n- E-r-p-. ------------------------- Franca ndodhet nё Europё. 0
Egipat je u Africi. E-ji--- ---d--t nё-Af-ikё. E------ n------ n- A------ E-j-p-i n-o-h-t n- A-r-k-. -------------------------- Egjipti ndodhet nё Afrikё. 0
Japan je u Aziji. J--on-- n-odh-- nё-Azi. J------ n------ n- A--- J-p-n-a n-o-h-t n- A-i- ----------------------- Japonia ndodhet nё Azi. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. Kanad--- -d-dhe- -- -m---kёn-- Ver--t. K------- n------ n- A------- e V------ K-n-d-j- n-o-h-t n- A-e-i-ё- e V-r-u-. -------------------------------------- Kanadaja ndodhet nё Amerikёn e Veriut. 0
Panama je u Srednjoj Americi. Pa-a---- n-odhe---ё---er-k-----n--o-e. P------- n------ n- A------- Q-------- P-n-m-j- n-o-h-t n- A-e-i-ё- Q-n-r-r-. -------------------------------------- Panamaja ndodhet nё Amerikёn Qendrore. 0
Brazil je u Južnoj Americi. B-----i ndodhet------e--kёn e------. B------ n------ n- A------- e J----- B-a-i-i n-o-h-t n- A-e-i-ё- e J-g-t- ------------------------------------ Brazili ndodhet nё Amerikёn e Jugut. 0

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!