Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   de etwas dürfen

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [dreiundsiebzig]

etwas dürfen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski njemački Igra Više
Smiješ li već voziti auto? D--f-- -- -c-o-----o ---ren? D----- d- s---- A--- f------ D-r-s- d- s-h-n A-t- f-h-e-? ---------------------------- Darfst du schon Auto fahren? 0
Smiješ li već piti alkohol? Darfs---u--c--n ---oh-l--r--ken? D----- d- s---- A------ t------- D-r-s- d- s-h-n A-k-h-l t-i-k-n- -------------------------------- Darfst du schon Alkohol trinken? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? Dar--t du-sch-n al---n---- A-s-a-d-f-h---? D----- d- s---- a----- i-- A------ f------ D-r-s- d- s-h-n a-l-i- i-s A-s-a-d f-h-e-? ------------------------------------------ Darfst du schon allein ins Ausland fahren? 0
smjeti dü-fen d----- d-r-e- ------ dürfen 0
Smijemo li ovdje pušiti? D---e---i--hie- --u-h--? D----- w-- h--- r------- D-r-e- w-r h-e- r-u-h-n- ------------------------ Dürfen wir hier rauchen? 0
Smije li se ovdje pušiti? D-rf--an-h-e---a-----? D--- m-- h--- r------- D-r- m-n h-e- r-u-h-n- ---------------------- Darf man hier rauchen? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? D-rf-m---m-- K-edi--arte-b-------? D--- m-- m-- K---------- b-------- D-r- m-n m-t K-e-i-k-r-e b-z-h-e-? ---------------------------------- Darf man mit Kreditkarte bezahlen? 0
Smije li se platiti čekom? D-rf---n --t-Sc-eck---z-h-e-? D--- m-- m-- S----- b-------- D-r- m-n m-t S-h-c- b-z-h-e-? ----------------------------- Darf man mit Scheck bezahlen? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Darf --- n-r -a- b-z-hl-n? D--- m-- n-- b-- b-------- D-r- m-n n-r b-r b-z-h-e-? -------------------------- Darf man nur bar bezahlen? 0
Smijem li telefonirati? D--- --h -al-e-en ---efo-ie--n? D--- i-- m-- e--- t------------ D-r- i-h m-l e-e- t-l-f-n-e-e-? ------------------------------- Darf ich mal eben telefonieren? 0
Smijem li nešto pitati? D----ich-m-l-eben -tw-s f-----? D--- i-- m-- e--- e---- f------ D-r- i-h m-l e-e- e-w-s f-a-e-? ------------------------------- Darf ich mal eben etwas fragen? 0
Smijem li nešto reći? D-r--ich---- e-e- e--as-sa-en? D--- i-- m-- e--- e---- s----- D-r- i-h m-l e-e- e-w-s s-g-n- ------------------------------ Darf ich mal eben etwas sagen? 0
On ne smije spavati u parku. Er -----n-cht-i- --rk -chl---n. E- d--- n---- i- P--- s-------- E- d-r- n-c-t i- P-r- s-h-a-e-. ------------------------------- Er darf nicht im Park schlafen. 0
On ne smije spavati u autu. Er ---f n-cht im-A-to sch--fe-. E- d--- n---- i- A--- s-------- E- d-r- n-c-t i- A-t- s-h-a-e-. ------------------------------- Er darf nicht im Auto schlafen. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. E--darf-n-c---i- Bah--o- ----afen. E- d--- n---- i- B------ s-------- E- d-r- n-c-t i- B-h-h-f s-h-a-e-. ---------------------------------- Er darf nicht im Bahnhof schlafen. 0
Smijemo li sjesti? Dür--n w---Platz -eh--n? D----- w-- P---- n------ D-r-e- w-r P-a-z n-h-e-? ------------------------ Dürfen wir Platz nehmen? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Dürf----ir-d----p--sek--t- h-ben? D----- w-- d-- S---------- h----- D-r-e- w-r d-e S-e-s-k-r-e h-b-n- --------------------------------- Dürfen wir die Speisekarte haben? 0
Možemo li platiti odvojeno? Dürfe- w-- -et--n-t----l--? D----- w-- g------- z------ D-r-e- w-r g-t-e-n- z-h-e-? --------------------------- Dürfen wir getrennt zahlen? 0

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!