Knjiga fraza

bs Prilozi   »   sq Ndajfoljet

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [njёqind]

Ndajfoljet

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
već jednom – još nikada nj----- – k---ё njёherё – kurrё 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? A k--- q--- n--------- n- B-----? A keni qenё ndonjёherё nё Berlin? 0
Ne, još nikada. Jo- a--------. Jo, asnjёherё. 0
neko – niko di---- – a----h dikush – askush 0
Poznajete li ovdje nekoga? A n----- n-----? A njihni ndonjё? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. Jo- n-- n--- n---- k---. Jo, nuk njoh njeri kёtu. 0
još – ne više ak--- – j- mё akoma – jo mё 0
Ostajete li još dugo ovdje? A d- r---- a---- g---- k---? A do rrini akoma gjatё kёtu? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. Jo- n-- r-- m- g---- k---. Jo, nuk rri mё gjatё kёtu. 0
još nešto – ništa više ak--- m- – j- mё akoma mё – jo mё 0
Želite li još nešto popiti? A d-------- t- p--- a----? A dёshironi tё pini akoma? 0
Ne, ja ne želim ništa više. Jo- s---- m-. Jo, s’dua mё. 0
već nešto – još ništa di--- – a---- a---ё diçka – akoma asgjё 0
Jeste li već nešto jeli? A k--- n----- n----- g--? A keni ngrёnё ndonjё gjё? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. Jo- s---- n----- a---- a----. Jo, s’kam ngrёnё akoma asgjё. 0
još neko – niko više nd---- a---- – a----- mё ndonjё akoma – askush mё 0
Želi li još neko kafu? A d------- d----- t----- n-- k---? A dёshiron dikush tjetёr njё kafe? 0
Ne, niko više. Jo- a----- m-. Jo, askush mё. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...