Knjiga fraza

bs U kući   »   sq Nё shtёpi

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [shtatёmbёdhjetё]

Nё shtёpi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Ovdje je naša kuća. K-tu--s-tё --t---a--on-. Kёtu ёshtё shtёpia jonё. K-t- ё-h-ё s-t-p-a j-n-. ------------------------ Kёtu ёshtё shtёpia jonё. 0
Gore je krov. Lart -s----çat-a. Lart ёshtё çatia. L-r- ё-h-ё ç-t-a- ----------------- Lart ёshtё çatia. 0
Dolje je podrum. Posht- ё---- --d-umi. Poshtё ёshtё bodrumi. P-s-t- ё-h-ё b-d-u-i- --------------------- Poshtё ёshtё bodrumi. 0
Iza kuće je vrt. M-r-p--sht--is---s--ё-ko-sh--. Mbrapa shtёpisё ёshtё kopshti. M-r-p- s-t-p-s- ё-h-ё k-p-h-i- ------------------------------ Mbrapa shtёpisё ёshtё kopshti. 0
Pred kućom nema ulice. Para--h-ёp--ё --k-ka -ru--. Para shtёpisё nuk ka rrugё. P-r- s-t-p-s- n-k k- r-u-ё- --------------------------- Para shtёpisё nuk ka rrugё. 0
Pored kuće je drveće. P---- sh-ёpi---ka p-m-. Pranё shtёpisё ka pemё. P-a-ё s-t-p-s- k- p-m-. ----------------------- Pranё shtёpisё ka pemё. 0
Ovdje je moj stan. K-o -sh-----ne-a --e. Kjo ёshtё banesa ime. K-o ё-h-ё b-n-s- i-e- --------------------- Kjo ёshtё banesa ime. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Kj------- --zh-n- ----b-njoja. Kjo ёshtё kuzhina dhe banjoja. K-o ё-h-ё k-z-i-a d-e b-n-o-a- ------------------------------ Kjo ёshtё kuzhina dhe banjoja. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. At-e---h-ё dh-m- - -d--je- d-e -h-m- ---ju--t. Atje ёshtё dhoma e ndenjes dhe dhoma e gjumit. A-j- ё-h-ё d-o-a e n-e-j-s d-e d-o-a e g-u-i-. ---------------------------------------------- Atje ёshtё dhoma e ndenjes dhe dhoma e gjumit. 0
Vrata kuće su zatvorena. D----e -h-ё---ё ёs-tё -----l--r. Dera e shtёpisё ёshtё e mbyllur. D-r- e s-t-p-s- ё-h-ё e m-y-l-r- -------------------------------- Dera e shtёpisё ёshtё e mbyllur. 0
Ali prozori su otvoreni. P-r--r-t-ret-jan--tё--a-u--. Por dritaret janё tё hapura. P-r d-i-a-e- j-n- t- h-p-r-. ---------------------------- Por dritaret janё tё hapura. 0
Danas je vruće. S---ёs-tё-nxe---. Sot ёshtё nxehtё. S-t ё-h-ё n-e-t-. ----------------- Sot ёshtё nxehtё. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. N- s--oj-ё -- -ho----e -den-es. Ne shkojmё nё dhomёn e ndenjes. N- s-k-j-ё n- d-o-ё- e n-e-j-s- ------------------------------- Ne shkojmё nё dhomёn e ndenjes. 0
Tamo je sofa i fotelja. A-j--ёshtё -j---i--n--he -j--k--lt-k. Atje ёshtё njё divan dhe njё kolltuk. A-j- ё-h-ё n-ё d-v-n d-e n-ё k-l-t-k- ------------------------------------- Atje ёshtё njё divan dhe njё kolltuk. 0
Sjednite! U-un-! Uluni! U-u-i- ------ Uluni! 0
Tamo stoji moj kompjuter. Atje----t--kompju--ri-im. Atje ёshtё kompjuteri im. A-j- ё-h-ё k-m-j-t-r- i-. ------------------------- Atje ёshtё kompjuteri im. 0
Tamo stoji moja muzička linija. A-je ----ё-m---e--fo-i -m. Atje ёshtё magnetofoni im. A-j- ё-h-ё m-g-e-o-o-i i-. -------------------------- Atje ёshtё magnetofoni im. 0
Televizor je potpuno nov. T---v-zo-i-ё---ё i ri-far-. Televizori ёshtё i ri fare. T-l-v-z-r- ё-h-ё i r- f-r-. --------------------------- Televizori ёshtё i ri fare. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!