П-ви -е-ец--е-јануа-.
Први месец је јануар.
П-в- м-с-ц ј- ј-н-а-.
---------------------
Први месец је јануар. 0 P-v--me-ec-----a---r.Prvi mesec je januar.P-v- m-s-c j- j-n-a-.---------------------Prvi mesec je januar.
Д--г- ---ец--е феб--а-.
Други месец је фебруар.
Д-у-и м-с-ц ј- ф-б-у-р-
-----------------------
Други месец је фебруар. 0 D-ugi me--c----f-b--a-.Drugi mesec je februar.D-u-i m-s-c j- f-b-u-r------------------------Drugi mesec je februar.
Тр-ћ--м--е- ј--ма--.
Трећи месец је март.
Т-е-и м-с-ц ј- м-р-.
--------------------
Трећи месец је март. 0 Tr-ći -esec je--art.Trec-i mesec je mart.T-e-́- m-s-c j- m-r-.---------------------Treći mesec je mart.
Ч-т--ти ме--- ј--ап-и-.
Четврти месец је април.
Ч-т-р-и м-с-ц ј- а-р-л-
-----------------------
Четврти месец је април. 0 Če-v--i -ese- j- ----l.Četvrti mesec je april.Č-t-r-i m-s-c j- a-r-l------------------------Četvrti mesec je april.
Пети м-сец-ј- мај.
Пети месец је мај.
П-т- м-с-ц ј- м-ј-
------------------
Пети месец је мај. 0 P--i-m-sec je m-j.Peti mesec je maj.P-t- m-s-c j- m-j-------------------Peti mesec je maj.
Ш-ст--мес----е-----.
Шести месец је јуни.
Ш-с-и м-с-ц ј- ј-н-.
--------------------
Шести месец је јуни. 0 Še--- me--c-je ----.Šesti mesec je juni.Š-s-i m-s-c j- j-n-.--------------------Šesti mesec je juni.
Шест м--ец--је -о-- год-не.
Шест месеци је пола године.
Ш-с- м-с-ц- ј- п-л- г-д-н-.
---------------------------
Шест месеци је пола године. 0 Š-s--m-seci -- p----god-ne.Šest meseci je pola godine.Š-s- m-s-c- j- p-l- g-d-n-.---------------------------Šest meseci je pola godine.
април--м-- и-ј--.
април, мај и јун.
а-р-л- м-ј и ј-н-
-----------------
април, мај и јун. 0 a-r-l,---j i----.april, maj i jun.a-r-l- m-j i j-n------------------april, maj i jun.
С--м- -е----ј- -ул.
Седми месец је јул.
С-д-и м-с-ц ј- ј-л-
-------------------
Седми месец је јул. 0 Se-mi ----c-j- jul.Sedmi mesec je jul.S-d-i m-s-c j- j-l--------------------Sedmi mesec je jul.
О-м- -е-е--је ав-ус-.
Осми месец је август.
О-м- м-с-ц ј- а-г-с-.
---------------------
Осми месец је август. 0 O--i-mesec -- -vgu--.Osmi mesec je avgust.O-m- m-s-c j- a-g-s-.---------------------Osmi mesec je avgust.
Д----и--ес-ц--е -е--емб-р.
Девети месец је септембар.
Д-в-т- м-с-ц ј- с-п-е-б-р-
--------------------------
Девети месец је септембар. 0 D---t- m-s----- -ept---a-.Deveti mesec je septembar.D-v-t- m-s-c j- s-p-e-b-r---------------------------Deveti mesec je septembar.
Д-с----мес-- ----к--ба-.
Десети месец је октобар.
Д-с-т- м-с-ц ј- о-т-б-р-
------------------------
Десети месец је октобар. 0 Dese----e--- -e okt-ba-.Deseti mesec je oktobar.D-s-t- m-s-c j- o-t-b-r-------------------------Deseti mesec je oktobar.
Ј--а-а---и-мес-ц--- нов-----.
Једанаести месец је новембар.
Ј-д-н-е-т- м-с-ц ј- н-в-м-а-.
-----------------------------
Једанаести месец је новембар. 0 Je-an-es-----se--j--n-v---ar.Jedanaesti mesec je novembar.J-d-n-e-t- m-s-c j- n-v-m-a-.-----------------------------Jedanaesti mesec je novembar.
Д----е-т- -есе- -- -еце-ба-.
Дванаести месец је децембар.
Д-а-а-с-и м-с-ц ј- д-ц-м-а-.
----------------------------
Дванаести месец је децембар. 0 D-a--est- mese------e-em---.Dvanaesti mesec je decembar.D-a-a-s-i m-s-c j- d-c-m-a-.----------------------------Dvanaesti mesec je decembar.
Дв-на--- -е-е-и је ј-дн---од---.
Дванаест месеци је једна година.
Д-а-а-с- м-с-ц- ј- ј-д-а г-д-н-.
--------------------------------
Дванаест месеци је једна година. 0 Dv--ae-t me-e-i -- --d---g---n-.Dvanaest meseci je jedna godina.D-a-a-s- m-s-c- j- j-d-a g-d-n-.--------------------------------Dvanaest meseci je jedna godina.
о-т--а-,-новем-а----дец-м---.
октобар, новембар и децембар.
о-т-б-р- н-в-м-а- и д-ц-м-а-.
-----------------------------
октобар, новембар и децембар. 0 o-t---r- -ov---a--- -ec-m---.oktobar, novembar i decembar.o-t-b-r- n-v-m-a- i d-c-m-a-.-----------------------------oktobar, novembar i decembar.
Limba maternă rămâne mereu limba cea mai importantă
Limba maternă este prima limbă pe care o învăţăm.
Acest lucru se întâmplă inconştient, nedându-ne seama.
Majoritatea oamenilor au doar o limbă maternă.
Toate celelalte limbi sunt învăţate ca limbi străine.
Există, desigur, oameni care cresc învăţând mai multe limbi.
Dar, în general, ei vorbesc la fel de bine fiecare limbă în parte.
Deseori, aceste limbi sunt folosite diferit.
De exemplu, o limbă este vorbită la serviciu.
Alta este folosită acasă.
Capacitatea noastră de a vorbi bine o limbă depinde de mai mulţi factori.
Când o învăţăm ca şi copii, o învăţăm foarte bine.
Centrul nostru lingvistic este cel mai eficient în această perioadă.
Frecvenţa cu care vorbim o limbă este foarte importantă.
Cu cât o folosim mai des, cu atât o vorbim mai bine.
Dar cercetătorii cred ca nu putem vorbi două limbi la fel de bine.
Una din cele două limbi rămâne mereu cea mai importantă.
Experimentele par a confirma această ipoteză.
Mai multe persoane au fost testate pentru studiu.
O parte din subiecţi vorbeau fluent două limbi.
Era vorba de limba chineză ca limbă maternă şi de engleză.
Cealaltă jumătate a subiecţilor vorbea doar engleza ca limbă maternă.
Subiecţii trebuiau să facă exerciţii simple în limba engleză.
În tot acest timp, activitatea corticală le era măsurată.
Şi au apărut diferenţe în creierele persoanelor testate.
La multilingvişti, una dintre zonele creierului era foarte activă.
Pe de altă parte, cei care vorbeau o singură limbă, nu prezentau nicio activitate în această zonă.
Ambele grupuri au făcut exerciţiile la fel de bine şi de rapid.
În ciuda acestui lucru, chinezii tot traduceau în limba maternă.