Knjiga fraza

bs U školi   »   kn ಶಾಲೆಯಲ್ಲಿ

4 [četiri]

U školi

U školi

೪ [ನಾಲ್ಕು]

4 [Nālku]

ಶಾಲೆಯಲ್ಲಿ

[śāleyalli]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
Gdje smo mi? ನಾ-ು ಎಲ-ಲಿ ಇ-್----? ನ--- ಎ---- ಇ------- ನ-ವ- ಎ-್-ಿ ಇ-್-ೇ-ೆ- ------------------- ನಾವು ಎಲ್ಲಿ ಇದ್ದೇವೆ? 0
n-vu-elli iddēve? n--- e--- i------ n-v- e-l- i-d-v-? ----------------- nāvu elli iddēve?
Mi smo u školi. ನಾ-- ---ೆಯ--ಲ--ಇದ-ದ--ೆ. ನ--- ಶ-------- ಇ------- ನ-ವ- ಶ-ಲ-ಯ-್-ಿ ಇ-್-ೇ-ೆ- ----------------------- ನಾವು ಶಾಲೆಯಲ್ಲಿ ಇದ್ದೇವೆ. 0
Nā-- śāleyal-i idd-v-. N--- ś-------- i------ N-v- ś-l-y-l-i i-d-v-. ---------------------- Nāvu śāleyalli iddēve.
Imamo nastavu. ನಮಗೆ-----ಿ-ಇ--/ಪ-ಠ---ವೆ. ನ--- ತ---- ಇ------------ ನ-ಗ- ತ-ಗ-ಿ ಇ-ೆ-ಪ-ಠ-ಳ-ವ-. ------------------------ ನಮಗೆ ತರಗತಿ ಇದೆ/ಪಾಠಗಳಿವೆ. 0
N-mage ta----t- i---p-ṭ-----ive. N----- t------- i--------------- N-m-g- t-r-g-t- i-e-p-ṭ-a-a-i-e- -------------------------------- Namage taragati ide/pāṭhagaḷive.
Ovo su učenici. ಅವ-ು ವ-ದ-ಯಾಥಿ-ಗ-ು ಅ--- ವ----------- ಅ-ರ- ವ-ದ-ಯ-ಥ-೯-ಳ- ----------------- ಅವರು ವಿದ್ಯಾಥಿ೯ಗಳು 0
Av--- vid----i-ga-u A---- v------------ A-a-u v-d-ā-h-9-a-u ------------------- Avaru vidyāthi9gaḷu
Ovo je učiteljica. ಅ--ು-ಅಧ---ಪಕರು ಅ--- ಅ-------- ಅ-ರ- ಅ-್-ಾ-ಕ-ು -------------- ಅವರು ಅಧ್ಯಾಪಕರು 0
av-r- ad-y---k--u a---- a---------- a-a-u a-h-ā-a-a-u ----------------- avaru adhyāpakaru
Ovo je razred. ಅ-- ಒ--ು-ತ-ಗತಿ. ಅ-- ಒ--- ತ----- ಅ-ು ಒ-ದ- ತ-ಗ-ಿ- --------------- ಅದು ಒಂದು ತರಗತಿ. 0
adu---du -a--ga--. a-- o--- t-------- a-u o-d- t-r-g-t-. ------------------ adu ondu taragati.
Šta radimo? ನ--ು--ನ---ಾಡ--್-ಿದ-----? ನ--- ಏ-- ಮ-------------- ನ-ವ- ಏ-ು ಮ-ಡ-ತ-ತ-ದ-ದ-ವ-? ------------------------ ನಾವು ಏನು ಮಾಡುತ್ತಿದ್ದೇವೆ? 0
Nā-u ē-u m--ut-i-dē--? N--- ē-- m------------ N-v- ē-u m-ḍ-t-i-d-v-? ---------------------- Nāvu ēnu māḍuttiddēve?
Učimo. ನಾವ---ಲಿ-----ಿ-್----.. ನ--- ಕ---------------- ನ-ವ- ಕ-ಿ-ು-್-ಿ-್-ೇ-ೆ-. ---------------------- ನಾವು ಕಲಿಯುತ್ತಿದ್ದೇವೆ.. 0
Nāvu ---------dd----. N--- k--------------- N-v- k-l-y-t-i-d-v-.- --------------------- Nāvu kaliyuttiddēve..
Učimo jezik. ನ-ವ- ಒ-ದು--ಾಷ-ಯನ-ನು--ಲಿಯ-----ದ-ದ--ೆ. . ನ--- ಒ--- ಭ-------- ಕ--------------- . ನ-ವ- ಒ-ದ- ಭ-ಷ-ಯ-್-ು ಕ-ಿ-ು-್-ಿ-್-ೇ-ೆ- . -------------------------------------- ನಾವು ಒಂದು ಭಾಷೆಯನ್ನು ಕಲಿಯುತ್ತಿದ್ದೇವೆ. . 0
Nā-u ---------eya--u--a--y-----dēve. . N--- o--- b--------- k-------------- . N-v- o-d- b-ā-e-a-n- k-l-y-t-i-d-v-. . -------------------------------------- Nāvu ondu bhāṣeyannu kaliyuttiddēve. .
Učim engleski. ನ--ು-ಇ-ಗ---ಷ- ---ಯ-ತ-ತೇನ-. ನ--- ಇ------- ಕ----------- ನ-ನ- ಇ-ಗ-ಲ-ಷ- ಕ-ಿ-ು-್-ೇ-ೆ- -------------------------- ನಾನು ಇಂಗ್ಲಿಷ್ ಕಲಿಯುತ್ತೇನೆ. 0
Nān- iṅ-li---a-iyu-t-n-. N--- i----- k----------- N-n- i-g-i- k-l-y-t-ē-e- ------------------------ Nānu iṅgliṣ kaliyuttēne.
Učiš španski. ನೀನು-------ಷ- -ಲಿಯುತ್ತ-ಯ. ನ--- ಸ------- ಕ---------- ನ-ನ- ಸ-ಪ-ನ-ಷ- ಕ-ಿ-ು-್-ೀ-. ------------------------- ನೀನು ಸ್ಪಾನಿಷ್ ಕಲಿಯುತ್ತೀಯ. 0
Nīnu-s-ā----ka---u--ī-a. N--- s----- k----------- N-n- s-ā-i- k-l-y-t-ī-a- ------------------------ Nīnu spāniṣ kaliyuttīya.
On uči njemački. ಅ-ನು ---ಮನ್-ಕಲಿ-ುತ--ಾ-ೆ. ಅ--- ಜ----- ಕ----------- ಅ-ನ- ಜ-್-ನ- ಕ-ಿ-ು-್-ಾ-ೆ- ------------------------ ಅವನು ಜರ್ಮನ್ ಕಲಿಯುತ್ತಾನೆ. 0
Av--u-ja---- k--iyuttāne. A---- j----- k----------- A-a-u j-r-a- k-l-y-t-ā-e- ------------------------- Avanu jarman kaliyuttāne.
Učimo francuski. ನಾವು-ಫ್--ಂ-್ ಕ-ಿಯ-ತ---ವೆ ನ--- ಫ------ ಕ---------- ನ-ವ- ಫ-ರ-ಂ-್ ಕ-ಿ-ು-್-ೇ-ೆ ------------------------ ನಾವು ಫ್ರೆಂಚ್ ಕಲಿಯುತ್ತೇವೆ 0
N-vu ph-e--c ka------ēve N--- p------ k---------- N-v- p-r-n-c k-l-y-t-ē-e ------------------------ Nāvu phren̄c kaliyuttēve
Učite italijanski. ನ-ವ-------ಲ-ಯ-- --ಿ-ು-್ತೀರಿ. ನ--- ಇ--------- ಕ----------- ನ-ವ- ಇ-್-ಾ-ಿ-ನ- ಕ-ಿ-ು-್-ೀ-ಿ- ---------------------------- ನೀವು ಇಟ್ಯಾಲಿಯನ್ ಕಲಿಯುತ್ತೀರಿ. 0
nīv- ----l--a- k----utt-r-. n--- i-------- k----------- n-v- i-y-l-y-n k-l-y-t-ī-i- --------------------------- nīvu iṭyāliyan kaliyuttīri.
Oni uče ruski. ಅ-ರ-ಗ-ೆಲ್----್--್ -ಲ-ಯು-್----. ಅ--------- ರ----- ಕ----------- ಅ-ರ-ಗ-ೆ-್- ರ-್-ನ- ಕ-ಿ-ು-್-ಾ-ೆ- ------------------------------ ಅವರುಗಳೆಲ್ಲ ರಷ್ಯನ್ ಕಲಿಯುತ್ತಾರೆ. 0
A-ar-g--e--- r-ṣy-n--aliy---āre. A----------- r----- k----------- A-a-u-a-e-l- r-ṣ-a- k-l-y-t-ā-e- -------------------------------- Avarugaḷella raṣyan kaliyuttāre.
Učiti jezike je interesantno. ಭ--ೆ-ಳ-್-ು -ಲಿಯುವ-ದು -್---ಸ--ಕರ. ಭ--------- ಕ-------- ಸ---------- ಭ-ಷ-ಗ-ನ-ನ- ಕ-ಿ-ು-ು-ು ಸ-ವ-ರ-್-ಕ-. -------------------------------- ಭಾಷೆಗಳನ್ನು ಕಲಿಯುವುದು ಸ್ವಾರಸ್ಯಕರ. 0
B--ṣe--ḷa-n--k-l-yu---- svāra-y---ra. B----------- k--------- s------------ B-ā-e-a-a-n- k-l-y-v-d- s-ā-a-y-k-r-. ------------------------------------- Bhāṣegaḷannu kaliyuvudu svārasyakara.
Želimo razumjeti ljude. ನ-ವ- -ನ--್-ು ಅ--ಥ ಮಾಡ-ಕ----ಲ--ಇಷ-ಟಪಡ-ತ್ತ--ೆ. ನ--- ಜ------ ಅ--- ಮ---------- ಇ------------- ನ-ವ- ಜ-ರ-್-ು ಅ-್- ಮ-ಡ-ಕ-ಳ-ಳ-ು ಇ-್-ಪ-ು-್-ೇ-ೆ- -------------------------------------------- ನಾವು ಜನರನ್ನು ಅರ್ಥ ಮಾಡಿಕೊಳ್ಳಲು ಇಷ್ಟಪಡುತ್ತೇವೆ. 0
N-v----n-r-nnu -r-ha---ḍ---ḷḷ-lu i---pa-utt-ve. N--- j-------- a---- m---------- i------------- N-v- j-n-r-n-u a-t-a m-ḍ-k-ḷ-a-u i-ṭ-p-ḍ-t-ē-e- ----------------------------------------------- Nāvu janarannu artha māḍikoḷḷalu iṣṭapaḍuttēve.
Želimo razgovarati sa ljudima. ನಾವು ಜ-ರೆ-ಡ-ೆ-ಮ--ನಾಡಲ- -ಷ್-----್-ೇ-ೆ. ನ--- ಜ------- ಮ------- ಇ------------- ನ-ವ- ಜ-ರ-ೂ-ನ- ಮ-ತ-ಾ-ಲ- ಇ-್-ಪ-ು-್-ೇ-ೆ- ------------------------------------- ನಾವು ಜನರೊಡನೆ ಮಾತನಾಡಲು ಇಷ್ಟಪಡುತ್ತೇವೆ. 0
Nāvu ja--r-ḍan- māta-āḍ-lu iṣṭ--a-utt-ve. N--- j--------- m--------- i------------- N-v- j-n-r-ḍ-n- m-t-n-ḍ-l- i-ṭ-p-ḍ-t-ē-e- ----------------------------------------- Nāvu janaroḍane mātanāḍalu iṣṭapaḍuttēve.

Dan maternjeg jezika

Volite li svoj maternji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. februara. To je Međunarodni dan maternjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici takođe spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i unapređivati. 21. februara se slavi jezička raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovini prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom. Stoga je maternji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. februara treba на све ово да mislimo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Takođerbi trebali razmisliti šta mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem maternjem jeziku, naravno!
Da li ste to znali?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 miliona ljudi bosanski je maternji jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezički fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopšte poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.