Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   kn ಋತುಗಳು ಮತ್ತು ಹವಾಮಾನ

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

೧೬ [ಹದಿನಾರು]

16 [Hadināru]

ಋತುಗಳು ಮತ್ತು ಹವಾಮಾನ

[r̥tugaḷu mattu havāmāna.]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
Ovo su godišnja doba: ಇ-ು ಋತುಗಳು. ಇವ- ಋತ-ಗಳ-. ಇ-ು ಋ-ು-ಳ-. ----------- ಇವು ಋತುಗಳು. 0
I----̥tu--ḷu. Ivu r-tugaḷu. I-u r-t-g-ḷ-. ------------- Ivu r̥tugaḷu.
Proljeće, ljeto, ವ-ಂ--ಋ-- --್-ು--ೇ-ಿಗೆಕ--. ವಸ-ತ ಋತ- ಮತ-ತ- ಬ-ಸ-ಗ-ಕ-ಲ. ವ-ಂ- ಋ-ು ಮ-್-ು ಬ-ಸ-ಗ-ಕ-ಲ- ------------------------- ವಸಂತ ಋತು ಮತ್ತು ಬೇಸಿಗೆಕಾಲ. 0
V-san-- r-t--mat-- -ēsi-e--l-. Vasanta r-tu mattu bēsigekāla. V-s-n-a r-t- m-t-u b-s-g-k-l-. ------------------------------ Vasanta r̥tu mattu bēsigekāla.
jesen i zima. ಶ--್ಋತು -ತ--ು---ಿಗಾಲ ಶರದ-ಋತ- ಮತ-ತ- ಚಳ-ಗ-ಲ ಶ-ದ-ಋ-ು ಮ-್-ು ಚ-ಿ-ಾ- -------------------- ಶರದ್ಋತು ಮತ್ತು ಚಳಿಗಾಲ 0
Śar--r-tu-m-t-u -a-igāla Śaradr-tu mattu caḷigāla Ś-r-d-̥-u m-t-u c-ḷ-g-l- ------------------------ Śaradr̥tu mattu caḷigāla
Ljeto je vruće. .-ೇಸ--ೆ-ಕ-- -ೆ--ಚ----ರ---ತ-ೆ. .ಬ-ಸ-ಗ- ಕ-ಲ ಬ-ಚ-ಚಗ- ಇರ-ತ-ತದ-. .-ೇ-ಿ-ೆ ಕ-ಲ ಬ-ಚ-ಚ-ೆ ಇ-ು-್-ದ-. ----------------------------- .ಬೇಸಿಗೆ ಕಾಲ ಬೆಚ್ಚಗೆ ಇರುತ್ತದೆ. 0
.B---ge-k-l- -e--a-e---ut----. .Bēsige kāla beccage iruttade. .-ē-i-e k-l- b-c-a-e i-u-t-d-. ------------------------------ .Bēsige kāla beccage iruttade.
Ljeti sija sunce. ಬ----ೆ--ಲ---ಲ--ಸ--್--ಪ್ರಕ---ಸು-್----. ಬ-ಸ-ಗ-ಕ-ಲದಲ-ಲ- ಸ-ರ-ಯ ಪ-ರಕ-ಶ-ಸ-ತ-ತ-ನ-. ಬ-ಸ-ಗ-ಕ-ಲ-ಲ-ಲ- ಸ-ರ-ಯ ಪ-ರ-ಾ-ಿ-ು-್-ಾ-ೆ- ------------------------------------- ಬೇಸಿಗೆಕಾಲದಲ್ಲಿ ಸೂರ್ಯ ಪ್ರಕಾಶಿಸುತ್ತಾನೆ. 0
B---ge-----a-l------a-p-a-----ut-ān-. Bēsigekāladalli sūrya prakāśisuttāne. B-s-g-k-l-d-l-i s-r-a p-a-ā-i-u-t-n-. ------------------------------------- Bēsigekāladalli sūrya prakāśisuttāne.
Ljeti rado idemo šetati. ಬ--ಿಗೆ--ಲದಲ್ಲ--ನ-ವ- ----ಸೇ-ನ--- ಹ---ತ್--ವ-. ಬ-ಸ-ಗ-ಕ-ಲದಲ-ಲ- ನ-ವ- ಹವ- ಸ-ವನ-ಗ- ಹ-ಗ-ತ-ತ-ವ-. ಬ-ಸ-ಗ-ಕ-ಲ-ಲ-ಲ- ನ-ವ- ಹ-ಾ ಸ-ವ-ೆ-ೆ ಹ-ಗ-ತ-ತ-ವ-. ------------------------------------------- ಬೇಸಿಗೆಕಾಲದಲ್ಲಿ ನಾವು ಹವಾ ಸೇವನೆಗೆ ಹೋಗುತ್ತೇವೆ. 0
Bēsige-ā-a--l-i nāv- hav--s-vane-- -ō----ē-e. Bēsigekāladalli nāvu havā sēvanege hōguttēve. B-s-g-k-l-d-l-i n-v- h-v- s-v-n-g- h-g-t-ē-e- --------------------------------------------- Bēsigekāladalli nāvu havā sēvanege hōguttēve.
Zima je hladna. ಚ--ಗಾಲದಲ್----ಳ--ಇರುತ್ತ--. ಚಳ-ಗ-ಲದಲ-ಲ- ಚಳ- ಇರ-ತ-ತದ-. ಚ-ಿ-ಾ-ದ-್-ಿ ಚ-ಿ ಇ-ು-್-ದ-. ------------------------- ಚಳಿಗಾಲದಲ್ಲಿ ಚಳಿ ಇರುತ್ತದೆ. 0
Caḷ-gāl-da-li ca-i--r--t--e. Caḷigāladalli caḷi iruttade. C-ḷ-g-l-d-l-i c-ḷ- i-u-t-d-. ---------------------------- Caḷigāladalli caḷi iruttade.
Zimi pada snijeg ili kiša. ಚಳಿ-ಾಲ-ಲ-----ಿ- -ೀಳುತ್--ೆ ಅಥವ---ಳೆ---ು-್--ೆ. ಚಳ-ಗ-ಲದಲ-ಲ- ಹ-ಮ ಬ-ಳ-ತ-ತದ- ಅಥವ- ಮಳ- ಬರ-ತ-ತದ-. ಚ-ಿ-ಾ-ದ-್-ಿ ಹ-ಮ ಬ-ಳ-ತ-ತ-ೆ ಅ-ವ- ಮ-ೆ ಬ-ು-್-ದ-. -------------------------------------------- ಚಳಿಗಾಲದಲ್ಲಿ ಹಿಮ ಬೀಳುತ್ತದೆ ಅಥವಾ ಮಳೆ ಬರುತ್ತದೆ. 0
Caḷi-ā----l-- h--a b-----ad- --h-vā --ḷ- ba--t--d-. Caḷigāladalli hima bīḷuttade athavā maḷe baruttade. C-ḷ-g-l-d-l-i h-m- b-ḷ-t-a-e a-h-v- m-ḷ- b-r-t-a-e- --------------------------------------------------- Caḷigāladalli hima bīḷuttade athavā maḷe baruttade.
Zimi rado ostajemo kod kuće. ಚಳಿಗ-ಲ----ಿ-----ಲ--- ಇ--ು-ಇ-್-ಪ-ುತ್-ೇ--. ಚಳ-ಗ-ಲದಲ-ಲ- ಮನ-ಯಲ-ಲ- ಇರಲ- ಇಷ-ಟಪಡ-ತ-ತ-ವ-. ಚ-ಿ-ಾ-ದ-್-ಿ ಮ-ೆ-ಲ-ಲ- ಇ-ಲ- ಇ-್-ಪ-ು-್-ೇ-ೆ- ---------------------------------------- ಚಳಿಗಾಲದಲ್ಲಿ ಮನೆಯಲ್ಲಿ ಇರಲು ಇಷ್ಟಪಡುತ್ತೇವೆ. 0
C--i-ā-ad---i-----yall--ir--u --ṭ--aḍ-t----. Caḷigāladalli maneyalli iralu iṣṭapaḍuttēve. C-ḷ-g-l-d-l-i m-n-y-l-i i-a-u i-ṭ-p-ḍ-t-ē-e- -------------------------------------------- Caḷigāladalli maneyalli iralu iṣṭapaḍuttēve.
Hladno je. ಚ---ಆಗ--್----. ಚಳ- ಆಗ-ತ-ತ-ದ-. ಚ-ಿ ಆ-ು-್-ಿ-ೆ- -------------- ಚಳಿ ಆಗುತ್ತಿದೆ. 0
C-ḷ---gu-tid-. Caḷi āguttide. C-ḷ- ā-u-t-d-. -------------- Caḷi āguttide.
Pada kiša. ಮ---ಬರು---ಿ--. ಮಳ- ಬರ-ತ-ತ-ದ-. ಮ-ೆ ಬ-ು-್-ಿ-ೆ- -------------- ಮಳೆ ಬರುತ್ತಿದೆ. 0
M----b-rut-ide. Maḷe baruttide. M-ḷ- b-r-t-i-e- --------------- Maḷe baruttide.
Vjetrovito je. ಗಾಳ- ಬ--ುತ-ತ---. ಗ-ಳ- ಬ-ಸ-ತ-ತ-ದ-. ಗ-ಳ- ಬ-ಸ-ತ-ತ-ದ-. ---------------- ಗಾಳಿ ಬೀಸುತ್ತಿದೆ. 0
G--- -ī-----de. Gāḷi bīsuttide. G-ḷ- b-s-t-i-e- --------------- Gāḷi bīsuttide.
Toplo je. ಸ--ೆ-ಆ-ು-್ತಿ--. ಸ-ಖ- ಆಗ-ತ-ತ-ದ-. ಸ-ಖ- ಆ-ು-್-ಿ-ೆ- --------------- ಸೆಖೆ ಆಗುತ್ತಿದೆ. 0
S-khe-----t---. Sekhe āguttide. S-k-e ā-u-t-d-. --------------- Sekhe āguttide.
Sunčano je. ಸೂರ-ಯ ಪ್ರ----ಸ-ತ---ದ್ದಾ-ೆ. ಸ-ರ-ಯ ಪ-ರಕ-ಶ-ಸ-ತ-ತ-ದ-ದ-ನ-. ಸ-ರ-ಯ ಪ-ರ-ಾ-ಿ-ು-್-ಿ-್-ಾ-ೆ- -------------------------- ಸೂರ್ಯ ಪ್ರಕಾಶಿಸುತ್ತಿದ್ದಾನೆ. 0
S-r-a --akāś-sutt---ā--. Sūrya prakāśisuttiddāne. S-r-a p-a-ā-i-u-t-d-ā-e- ------------------------ Sūrya prakāśisuttiddāne.
Vedro je. ಹ---ಾನ --ತ-ರ--ಗ--ೆ. ಹವ-ಮ-ನ ಹ-ತಕರವ-ಗ-ದ-. ಹ-ಾ-ಾ- ಹ-ತ-ರ-ಾ-ಿ-ೆ- ------------------- ಹವಾಮಾನ ಹಿತಕರವಾಗಿದೆ. 0
H-v-m-n- --tak--avā--de. Havāmāna hitakaravāgide. H-v-m-n- h-t-k-r-v-g-d-. ------------------------ Havāmāna hitakaravāgide.
Kakvo je vrijeme danas? ಇ-ದ--ಹವ-ಮಾ- ಹ-ಗ--ೆ? ಇ-ದ- ಹವ-ಮ-ನ ಹ-ಗ-ದ-? ಇ-ದ- ಹ-ಾ-ಾ- ಹ-ಗ-ದ-? ------------------- ಇಂದು ಹವಾಮಾನ ಹೇಗಿದೆ? 0
In-- havā-ā---hē---e? Indu havāmāna hēgide? I-d- h-v-m-n- h-g-d-? --------------------- Indu havāmāna hēgide?
Danas je hladno. ಇ--ು-ಚಳ-ಯ-ಗಿದ-. ಇ-ದ- ಚಳ-ಯ-ಗ-ದ-. ಇ-ದ- ಚ-ಿ-ಾ-ಿ-ೆ- --------------- ಇಂದು ಚಳಿಯಾಗಿದೆ. 0
Indu c-ḷi--g--e. Indu caḷiyāgide. I-d- c-ḷ-y-g-d-. ---------------- Indu caḷiyāgide.
Danas je toplo. ಇ--- --ಖ-ಯ---ದೆ ಇ-ದ- ಸ-ಖ-ಯ-ಗ-ದ- ಇ-ದ- ಸ-ಖ-ಯ-ಗ-ದ- --------------- ಇಂದು ಸೆಖೆಯಾಗಿದೆ 0
I-du-s-kh-yāg--e Indu sekheyāgide I-d- s-k-e-ā-i-e ---------------- Indu sekheyāgide

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...